Čarls Darvin je podržao drugu hipotezu. Vjerovao je da smo slični životinjama i da je naša inteligencija samo produkt visoke evolucije.

Međutim, prema tvrdnji Marka Hauzera, direktoru Laboratorije za kognitivnu evoluciju Univerziteta "Harvard", u nedavnom članku objavljenom u časopisu Scientific American, postoje dokazi da je između ljudskog i životinjskog intelekta dublji jaz.

Hauzer i njegove kolege indentifikovale su četiri sposobnosti ljudskog uma za koje vjeruju da nas čine drugačijima od ostalih Zemljana.

Generativno računanje

Ljudi mogu generisati praktično neograničen broj različitih riječi i pojmova.

Radimo to na dva način: rekurzivnom metodom i kombinatorikom. Rekurzivna metoda nam omogućava da primijenimo naučeno pravilo za stvaranje novih izraza, dok nam kombinatorika omogućava da mješamo različite naučene elemente i stvorimo novi koncept.

Slobodna kombinacija ideja

"Slobodna kombinacija ideja" , objašnjava Hauzer, "omogućava miješanje različitih domena znanja kao što su umjetnost, pol, prostor, uzročnosti i prijateljstva, čime se stvaraju novi zakoni, društveni odnosi i prijateljstva."

Mentalni simboli

Ovo je naš način da kodiramo čulna iskustva. Ona čine osnovu naših kompleksnih sistema jezika i komunikacije. Možemo izabrati da držimo mentalne simbole za sebe ili da ih predstavljamo drugima koristeći reči i slike.

Apstraktna misao

Apstraktna misao je razmišljanje o stvarim koje su izvan naših osjećanja. To ne znači da se naše mentalne sposobnosti u potpunosti formiraju niotkuda. Hauzer tvrdi da su istraživači pronašli elemente konstrukcije ljudske spoznaje u drugim vrstama. Ipak, ta konstrukcija čini tek osnovu solitera koji predstavlja ljudski um.

Evoluciono porijeklo naših kognitivnih sposobnosti i dalje je prilično nejasno. Jasnoća se nazire tek novim uvidom u eksperimentalne tehnologije, ali i tu postoje mnoga nerješena pitanja.

(nationalgeographic.rs)

Šta nas to čini drugačijima od ostalih životinja?

Komentari (0)