Reći sebi da prestanete biti tjeskobni kada se osjećate tjeskobno je pomalo kao da kažete sebi da zaspite kada imate nesanicu - to ne funkcionira. Pa što znači?

Evo pet stvari koje morate imati na umu kada prolazite kroz taj "mračnin trenutak".

Ako ste tjeskobna osoba, ovaj će vam scenarij zvučati poznato: na poslu ste, gledate svoja posla, kad se tjeskoba počne uvlačiti.

Bez obzira na to brinete li o nečemu određenom, poput neizbježnog roka, ili jednostavno imate bezobličan osjećaj straha, možda si govorite nešto u ovom smislu: "Moraš se vratiti na posao, prestani brinuti, prestani biti opsjednut/a, vrati glavu u igru i samo se fokusiraj!"

Kad vidite da to ne "pali", ako ste skloni katastrofiziranju - što anksiozni ljudi često jesu - sljedeća stvar o kojoj ćete se brinuti je da ćete dobiti otkaz.

Dakle, onda ćete se brinuti o brigama. Ubrzo će se činiti da vam je um izmakao kontroli i možda ćete se čak naći usred potpunog napada panike.

Foto: Dakotatrauma.com

Zagonetka tjeskobe nad tjeskobom može se činiti neizbježnom, pogotovo kada su stvari kojima ste opsjednuti povezane s poslom.

Tokom tih "mračnih vremena", iskušenje da prekinete ovaj začarani krug prigušivanjem svoje tjeskobe i vičući "na" svoj um da "samo šuti" može biti ogroman.

Ali, do sada vjerojatno znate da to jednostavno ne funkcionira - zapravo, može pogoršati stvari 10 puta.

Umjesto toga, postoje blaži, ljubazniji načini da razgovarate sami sa sobom, "smjestite se u svoju osobu" i umirite svoj um.

Sljedeći put kada se osjećate kao da vam je um najveći neprijatelj, pokušajte se sjetiti ovih pet stvari:

1. Ono što osjećate je stvarno

Kad na poslu dobijete napad tjeskobe, obično čekate da se fizički razbolite da biste zamolili da idete kući.

Ne čini vam se da su mentalni simptomi tako opipljivi, značajni ili stvarni kao fizički. Samo su fizički simptomi mogli potvrditi vaše probleme i učiniti da se osjećate manje krivim/om i posramljenim/om zbog priznanja da vam treba neki oblik pomoći.

Nije neuobičajeno misliti da problemi s mentalnim zdravljem na neki način nisu tako stvarni kao fizički. Ove su godine milioni korisnika interneta pitali Google da li je mentalna bolest stvarna, a internet obiluje kampanjama za podizanje javne svijesti.

Pouzdani izvor od strane vlade SAD i neprofitnih organizacija koje su odgovorile s odlučnim "Da!" "Anksiozni poremećaji su stvarna, ozbiljna medicinska stanja - jednako stvarna i ozbiljna kao i fizički poremećaji poput bolesti srca ili dijabetesa", piše ADAA.

I ne samo to, već "Anksiozni poremećaji su najčešći i najprožimajući mentalni poremećaji u Sjedinjenim Državama." Zapravo, Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) izvješćuju da čak 1 od 5 Amerikanaca pati od anksioznih poremećaja.

Kada imate napad tjeskobe, glavna briga vam može biti da će vaš poslodavac pomisliti da pokušavate zaobići svoje dužnosti. Dobra vijest je da niste sami.

Zapravo, nedavno istraživanje o stresu i tjeskobi na radnom mjestu navodi da 38 posto osoba s anksioznim poremećajem ne kaže to svojim poslodavcima jer se boje da bi "njihov šef to protumačio kao nedostatak interesa ili nevoljkost za obavljanje te aktivnosti".

Kada ste na poslu, mjestu gdje se od vas očekuje da budete najbolji i da budete najbolji, može biti teško priznati ranjivosti i malo popustiti. Ali pokušajte zapamtiti da je vaša tjeskoba stvarna, jednako stvarna kao i najbolnija migrena ili jako jaka bol u trbuhu - i zaslužujete brinuti o sebi, baš kao što biste i da imate te fizičke uvjete.

Foto: Boldhealthinc.com

2. Vaš poslodavac vas neće otpustiti

Glavni uzrok napada tjeskobe na radnom mjestu može biti strah da ćete dobiti otkaz. Dobra vijest je - vjerojatno nećete.

Strah od otkaza često je dio katastrofizirajućeg mehanizma koji je obilježje anksioznosti na radnom mjestu. Ali ako se ostvari vaš najgori scenarij "što ako", zakon je na vašoj strani.

Zakoni su osmišljeni kako bi zaštitili zaposlenike poput vas od diskriminacije na poslu; tako da, ako svom poslodavcu kažete da imate trajno "fizičko ili mentalno oštećenje", on vas, prema zakonu, mora ne samo zadržati, već vam i pružiti "razumnu prilagodbu".

Kao što ADAA objašnjava, vaš poslodavac vas ne može otpustiti ili odbiti zaposliti ako ste kvalificirani za posao i vaš vas invaliditet sprječava u obavljanju zadataka koji "nisu ključni" za posao.

3. Radite s tjeskobom, a ne protiv nje

Steven Hayes, profesor kliničke psihologije na Sveučilištu Nevada u Renu, istaknuta figura na području mentalnog zdravlja - i, što je još važnije, čovjek kojem napadi panike nisu strani - zalaže se za više suosjećanja prema sebi i sebi -prihvatljiv način nošenja s anksioznošću.

Zapravo, prof. Hayes je utemeljitelj jednog od najnovijih i najinovativnijih oblika kognitivne bihevioralne terapije, nazvane Acceptance Commitment therapy (ACT).

Ovaj oblik terapije počinje s prihvaćanjem i neutralnim, neosuđujućim promatranjem negativnih misli, te ide prema dovođenju klijenta u sadašnji trenutak i pomaganju mu da vodi smislen život.

On objašnjava zašto nije od pomoći vidjeti tjeskobu kao svog neprijatelja. Ako svoje osjećaje tjeskobe vidite kao svog neprijatelja, kaže on, tada svoju osobnu istoriju vidite kao svog neprijatelja; ako su vam fizički osjećaji neprijatelj, "onda vam je tijelo neprijatelj" - a boriti se protiv svoje tjeskobe znači boriti se protiv sebe.

Ovo samoporicanje i samoizbjegavanje su ono što u konačnici dovodi do psihopatologija, primjećuje prof. Hayes.

Umjesto toga, predlaže, pokušajte obuzdati svoj strah na način suosjećanja sa samim sobom.

"Približite taj uplašeni dio sebe i ponašajte se prema njemu s malo dostojanstva.", kaže.

4. Neka vam stres bude prijatelj

Na sličan način, zdravstvena psihologinja i svjetski poznata govornica Kelly McGonigal zalaže se za pozitivno promišljanje stresa.

Ona pojašnjava da nije toliko štetan sam stres, koliko način na koji o njemu razmišljamo. Umjesto da na stres gledate kao na neprijatelja, možete ga natjerati da radi za vas.

Stres i tjeskoba nisu ništa drugo nego znak da vam je do nečega stalo, a ta se briga može oblikovati u nešto što uvelike poboljšava vašu izvedbu umjesto da je koči.

Ali nije li ovo samo poželjan, "misli pozitivno", nasmiješi se-sebi-u-ogledalu-i-tvoja-depresija-će-nestati neka vrsta pseudo-nauke? Ne baš.

Foto: Linkedin

McGonigal temelji svoja uvjerenja na prilično čvrstim znanstvenim dokazima, u rasponu od opservacijskih studija do randomiziranih ispitivanja, a njena knjiga "The Upside of Stress" prepuna je referenci na brojne studije koje su pokazale stvarne rezultate.

Jedna takva studija testirala je jednostavan proces u tri koraka za rješavanje stresa i tjeskobe na radnom mjestu i dala je pozitivne rezultate.

"Prvi korak je priznati stres kada ga doživite. Jednostavno si dopustite da primijetite stres, uključujući kako on utiče na vaše tijelo.Drugi korak je pozdraviti stres prepoznavanjem da je to odgovor na nešto do čega vam je stalo. Možete li povezati pozitivnu motivaciju iza stresa? Što je ovdje u pitanju i zašto vam je to važno?” Treći korak je iskoristiti energiju koju vam daje stres, umjesto da tu energiju gubite pokušavajući upravljati stresom. Što sada možete učiniti a da odražava vaše ciljeve i vrijednosti? Osobno, vjerojatno ne bih bila toliko uvjerena da nisam shvatila da sam već isprobala ove prijedloge. Učinila sam to intuitivno, u nekoliko navrata, i bila sam vrlo zadovoljna ishodom. Na primjer, rad u brzom okruženju kao dio novinarskog tima ponekad mi omogućava da preusmjerim svoju tjeskobu i kanaliziram je u pisanje visokokvalitetnih vijesti, koje prenosim bez vremena. Kad sam radila kao učiteljica, svoju sam tjeskobu zbog javnog govora usmjeravala u stvaranje optimističnih, energičnih i zanimljivih predavanja. Ali nemojte mi vjerovati na riječ — pročitajte knjigu, isprobajte je i vidite što mislite.", pojasnila je.

5. "Pronađi ono što ti je dobro"

Pokazalo se da joga značajno smanjuje osjećaj tjeskobe i stresa, a ova posljednja misao zapravo je citat jednog instruktora joge.

U svojim sesijama Adriene često kaže "Pronađi ono što je dobro", i dok većinu vremena misli na fizičke poze u jogi, misli se i na to da za sve pokušavamo smisliti načine kako se nositi s grubošću našeg unutarnjeg glasa.

Često su oni koji žive s tjeskobom i perfekcionisti, pretjerani achieveri i općenito ljudi koji (naučeni da) očekuju puno od sebe.

Kada imate tjeskobu, to čini stvari još gorima, jer to što niste u najboljem izdanju čini vas ljutima na sebe, a grubo postupanje prema sebi posljednja je stvar koju trebate kada ste, zapravo, najranjiviji.

Ali vrijedi zapamtiti da niko nije savršen i da se svi moramo brinuti i njegovati svoje mane.

"Pronađi ono što je dobro" sjajna je poslovica jer zamjenjuje taj oštri unutarnji glas ljubaznijim, nježnijim — slično tonu koji Adriene koristi u svojim videozapisima — ali isto tako, što je jednako važno, dobar je podsjetnik da različite strategije rade za različite ljude, a samo vi možete pronaći ono što vama najbolje odgovara.

(Izvor: MedicalNewsToday, Prevela i prilagodila Akta.ba redakcija)

Rješiv problem

Tjeskobni ste na poslu? Riješite tu nelagodu lako uz ovih pet stvari

Komentari (0)