Vreli talas koji trenutno pogađa Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i veći dio južne Evrope – uključujući Italiju, Francusku, Španiju i Portugal – još je jedan pokazatelj sve učestalijih i intenzivnijih klimatskih pojava. U fokusu je toplotna kupola, meteorološki fenomen koji naučnici sve češće povezuju s ubrzanim klimatskim promjenama.

U danima pred nama temperature bi mogle dostići i 40°C, a najizraženiji vrhunac očekuje se sredinom naredne sedmice, piše N1.

Šta je toplotna kupola?

Riječ je o masi izuzetno toplog vazduha koja se ''zaključa'' iznad određenog područja usljed snažnog sistema visokog pritiska. Ovaj klimatski "poklopac" sprečava podizanje toplog zraka, zadržava ga u nižim slojevima atmosfere i tako stvara uslove za ekstremne temperature, sušu i povećane zdravstvene rizike.

''Pojačana supsidencija u jakom anticiklonalnom polju zraka koči isparavanje i provjetravanje – stvara se efekat zatvorenog sistema.'' – objašnjava prof. dr. Branko Grisogono, atmosferski fizičar.

Zagrijavanje tla stvara začarani krug

Toplo tlo dodatno zagrijava zrak, dok odsustvo oblaka i padavina povećava intenzitet vrućina. Sušenje tla smanjuje prirodno hlađenje kroz isparavanje, čime se efekti dodatno pojačavaju – stvarajući začarani krug toplote.

Jedan od ekstremnijih primjera zabilježen je 2021. u Kanadi i SAD-u, gdje su temperature premašile 40°C, izazvavši masovne šumske požare i hiljade slučajeva hitne medicinske pomoći.

Zašto ih viđamo sve češće?

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature Climate Change, klimatske promjene značajno povećavaju vjerovatnoću nastanka toplotnih kupola. Ukoliko globalna temperatura poraste za 2°C iznad predindustrijskog nivoa, ovakvi ekstremi mogli bi postati učestali – na svakih deset godina.

Bulletin of the Atomic Scientists ističe da su toplotne kupole danas čak pet puta vjerovatnije nego prije nekoliko decenija.

Faktori koji dodatno pogoršavaju situaciju:

Urbanizacija: Beton i asfalt zadržavaju toplotu.

Smanjeni albedo: Gubitak ledenih i zelenih površina povećava apsorpciju sunčeve energije.

Suše: Suho tlo nema kapacitet da hladi zrak isparavanjem.

Toplotni val u BiH i regionu – do kada?

U BiH, Hrvatskoj i okolnim državama, ekstremne temperature zadržaće se do kraja naredne sedmice. Preporuke su upućene posebno osjetljivim grupama – djeci, starijima, trudnicama i osobama s hroničnim oboljenjima – ali i stanovnicima urbanih sredina, gdje su efekti pojačani.

Zaključak: Klimatska realnost traži brzu reakciju

Toplotne kupole više nisu iznimka – one su nova realnost klimatske krize. Razumijevanje ovog fenomena, pravovremeno informisanje i odgovorne politike prilagođavanja postaju ključni za zaštitu zdravlja, infrastrukture i okoliša.

KLIMATSKI EKSTREMI

Toplotne kupole prijete Evropi: Talas vrućina pogodio i BiH

Komentari (0)