Uzgojno selekcijski rad bi mogli definirati kao stručni zahvat kojim poboljšanu genetsku osnovu održavamo na određenom nivou, s tendencijom daljnjeg poboljšanja. Kod nas je situacija takva da ako vlasnik ima životinju za koju zna da odstupa svojim proizvodnim i drugim svojstvima od ostale populacije na farmi, papir odnosno rodovnik i pedigree za istu mu ne može niko izdati.

"Takozvani D obrazac o označenoj životinji je nešto drugo i on se koristi kao oficijelni dokument kod kretanja životinje. Imamo pokušaje udruženja i pojedinaca koji žele ovakvu situaciju da promjene, primjer je hipologija, gdje je koliko znam Enver Žiga s grupom entuzijasta napravio koncept uzgoja i selekcije te izdavanja rodovnika za bosansko brdske konje", navodi poljoprivredni ekspert Dubravko Pocrnja za Agroklub, dodavši da uprkos premijama i ne malim izdavanjima za poljoprivredu i dalje imamo negativni trend, jer su otvoreni i ogromni prostori za manipulaciju.

Nedefinirano zakonodavstvo

Govori se, kako ističe, o nabavkama baza podataka, softwareima koji će sami po sebi riješiti dugogodišnje ne rješavanje ovog problema. No, kada je riječ o genetici domaćih životinja ona podrazumijeva sljedeće stavke: kvalitet stada, potencijal, nasljedna svojstva, prinos mlijeka, masti, proteina, ocjenu proizvodnog razdoblja, DPR stopu gravidnosti kćeri, DCE pokazatelj lakoće telenja, EBV i NET merit kao ekonomski parametar. Genetiku možemo podijeliti na kvantitativnu i kvalitativnu.

"Naše današnje zakonodavstvo uglavnom je nedefinirano kad je kvalitativna genetika u pitanju, i oslanja se isključivo na kvantitativnoj genetici koja se bazira na eksterijerni oblik životinje i proizvodni kapacitet čije praćenje traje puno duže, progeni test recimo, nego u slučaju kvantitativne genetike", kaže ovaj stručnjak i napominje da u propisima imamo dokumente koji se traže od proizvođača, a koji su relikti prošlosti, mada na farmama postoje farm management alati i softveri kojima se na dnevnom nivou prikupljaju neki od podataka koji mogu biti ključni za praćenje genetike svake životinje.

S obzirom na bogato iskustvo, uključujući i saradnju sa svjetskim kućama koje se bave unapređenjem poljoprivredne proizvodnje, te prodajom različitih tehnoloških alata, kao i obilazak najmodernijih farmi u svijetu, neke domaće, kako ocjenjuje, ni po čemu ne zaostaju za njima, uglavnom je problem institucionalne prirode.

Kad govorimo o kvantitativnoj genetici, ističe kako je moguće uraditi praćenje unatrag tri generacije, genomskom analizom, koja ne košta više od 40 eura, a koju na tržištu nude neke komercijalne kuće u saradnji s laboratorijima.

"Test uradimo na životinji staroj 15 dana, dobijemo parametar zvani percentil kao pokazatelj za koliko je populacija slabija od životinje koju promatramo, to jest za koju smo uradili test. Napredne farme u BiH odavno već koriste ovakav vid usluge. Mi i dalje, unatoč premijama imamo ovakvo stanje i prilično neujednačenu populaciju, a dobiti stvarno brojno stanje u BiH je misaona imenica", kaže Pocrnja.

Temelji selekcije

On napominje i da proizvodnja hrane kao nikad predstavlja veliki izazov za državu i njenu dugoročnu stabilnost. Predviđanja pokazuju da će do 2050. na planeti Zemlji živjeti 9,8 milijardi ljudi, poljoprivreda se promijenila kako bi se prilagodila rastućoj globalnoj populaciji i trendovima koji su odraz novog doba, poljoprivrednu industriju uveliko određuju različiti propisi, subvencije i ekološki zahtjevi, a sve kako bi se proizvodnja digla na maksimalni nivo.

Kako troškovi mogu činiti i do 70 posto varijabilnih troškova, poboljšanje iskoristivosti i selekcije životinja koje će efikasnije konvergirati hranu je ključna. Razvoj tehnologija, pomoću kojih prikupljamo i obrađujemo podatke, itekako utječu na faktor NFE (neto učinkovitost obroka). Procijenjena uzgojna vrijednost (EBV) i NFE su u korelacijskom odnosu kad se razmatra dnevni obrok i iskorištavanje suhe tvari na individualnom nivou.

"Poboljšanje metaboličkih procesa znači veći prirast životinje, sirovi NFE podaci koriste se za generiranje EBV za sve životinje u bazi podataka kroz uobičajenu statističku metodu - BLUP proces izračuna, u procjeni se koriste prikupljeni podaci fenotipske vrijednosti, porijeklo i genetski parametri kako bi se dobile UV koje su temelj selekcije, to jest odabira genetski superiornijih životinja", navodi naš sagovornik pojašnjavajući da je kod uzgajivača tovnih goveda u Velikoj Britaniji, korištenje parametra NFE ključno za profitabilnost te daje primjer:

"Dva bika, oteljeni unutar istog stada vagani otprilike sa 400 dana starosti 565 vs. 555 kg. Desni bik ima konverziju 4:1 u odnosu na lijevog koji ima 10:1 Ovakve je stvari nemoguće utvrditi vizualno. Gledano sa stajališta ishrane na godišnjem nivou bik sa desne strane pojede 4 tone manje suhe tvari za isti output", kaže ovaj poljoprivredni ekspert pa pojašnjava da ako bi uspostavili dva odvojena stada, potomstvo dva bika, tada bi se za istu dostupnost hrane moglo držati 112 krava u stadu koje je proizveo bik na desnoj strani u usporedbi sa samo 74 krave koje je proizveo bik na lijevoj strani.

To je, kako kaže, iz raloga što bi troškovi održavanja bili niži nego za kćeri rođene od manje učinkovitog bika. Uz pretpostavku prosječne težine teladi pri odbijanju od 300 kg, postiglo bi se 38 teladi x 300 kg više!

"Ovaj primjer sam izdvojio kao pokazatelj kompleksnosti uzgojno selekcijskog rada, koji uz veliko znanje traži i dostupnost tehnologije te njeno poznavanje i interpretaciju uz ključni momenat saradnju svih aktera kojih se tiče ova problematika, naročito spremnost državnog servisa i imenovanih da rade u interesu proizvođača svoje države", zaključuje Pocrnja.

Takozvani D obrazac

Znate li šta je rodovnik životinje i zašto ga u BiH niko ne može izdati?

Komentari (0)