Nakon poplava ljudi koji gaje voće i povrće u svojim baštama često su u nedoumici koliko je ono bezbjedno za upotrebu.

Ukoliko je vašu baštu zahvatila samo kiša, nema razloga za zabrinutost. Sa druge strane, ukoliko je baštu zahvatila voda iz riječnih tokova, voće i povrće može biti kontaminirano fekalnim bakterijama, kao što su Escherichia Coli i Shigella, parazitima poput Cryptosporidium i Gardia, virusom Hepatitis-a A, kao i hemijskim kontaminatima: benzinom, motornim uljem, raznim hemijskim rastvaračima i industrijskim zagađivačima.

Ovakve stvari nisu za šalu i najviše mogu da ugroze zdravlje (pa i život) djece, starijih i onih sa slabijim imunim sistemom.

Ukoliko je jestivi dio biljke došao u kontakt sa riječnom vodom, bilo da je to samo malo ili je biljka bila potpuno potopljena, postoji zdravstveni rizik. Takođe, u većini slučajeva ne postoji način da se biljka efikasno očisti. Dakle, najkonzervativniji savjet je da sve što je zahvaćeno poplavom bacite na otpad na propisan način.

Ipak, nešto se može i spasiti. Evo nekoliko savjeta:

1. Bacite svo povrće koje se konzumira svježe (zelena salata, mladi luk, kupus), kao i svo zeleno lisnato povrće poput spanaća, blitve, rukole. Ne postoji mogućnost da se ovakvo povrće efikasno očisti, jer je puno nabora koji su leglo patogenih bakterija. Svo bobičasto voće, poput malina i jagoda je takođe nemoguće dovoljno dobro oprati kako od bakterija, tako i od parazita i hemijskih zagađivača.

2. Kuvanje povrća će ubiti bakterije i parazite, ali neće ukloniti industrijske i hemijske zagađivače.

3. Ostalo voće i povrće može biti spašeno zavisno od vremena berbe. Ukoliko je berba nekoliko nedjelja poslije poplave, ove biljke treba oprati, oljuštiti i skuvati. Prije berbe provjerite da li je voće i povrće mekano, naprslo, ili ima bilo kakvu fizičku manu i ako je tako, bacite ga. Cjelovito voće i povrće se može jesti, ukoliko se prethodno dobro opere vodom sa česme (ne koristite sapun!) I kratko (2 minuta) potopi u slabi rastvor varikine (2 kašike na 4 litre vode) i nakon toga opet dobro opere hladnom vodom sa česme. Nakon pranja, oljuštite i skuvajte. Vodite računa da izbjegnete unakrsnu kontaminaciju sa kuhinjskim i drugim površinama.

4. Paradajz, patlidžan, tikvice, krastavac i ostalo mekano povrće nije bezbjedno i predstavlja visoki rizik po zdravlje.

5. Povrće kod kojeg se razvio cvijet prije poplave (poput brokolija, karfiola) do berbe predstavlja nedefinisan rizik. Dakle, kada se plod razvije, možete ga oprati i skuvati kao što je gore navedeno, ali rizik od trovanja i dalje postoji.

6. Povrće koje raste pod zemljom, poput krompira, šargarepe i cvekle bi trebalo da bude bezbjedno, ukoliko je od poplave do berbe prošlo MINIMUM 4 NEDJELJE. Ovo povrće treba oprati po gore navedenom uputstvu, oljuštiti i skuvati.

7. Voće i povrće koje je procvjetalo NAKON POPLAVE bi trebalo da bude bezbjedno za upotrebu.

Da biste zaštitili voće i povrće koje nije bilo direktno zahvaćeno poplavom, perite ruke prije i poslije berbe, ne ulazite u kuću sa obućom koju ste nosili u bašti i presvucite odjeću.

Nemojte prodavati voće i povrće iz potpoljenih bašta, jer možete ugroziti zdravlje drugih ljudi. Ukoliko imate bilo kakvih nedoumica oko bezbjednosti voća i povrća iz vaše bašte, obratite se lokalnoj poljoprivrednoj zadruzi.

Šta sa voćem i povrćem iz bašti zahvaćenim poplavom?

Komentari (0)