Životinje su u stanju da osjete bol koliko i ljudi. Međutim, ponekad nije uvijek moguće vidjeti i razumjeti kada naši ljubimci pate.

Mnoge životinje svoju bol pokazuju samo u vrlo ograničenoj mjeri. Na primjer, životinje plijen kao što su zečevi i zamorci imaju tendenciju da tiho sakriju bol, kao u divljini, pokazujući znakove bola, kao što je vokalizacija, privuklo bi grabežljivce i povećalo šanse da budu uhvaćeni i ubijeni.

Stoga je za nekoga često izazov prepoznati kada njihov ljubimac boluje, posebno kada nema prepoznatljivih uzroka, zbog čega je od vitalnog značaja da pazimo na ponašanje naših ljubimaca.

Kako znati da li vaš ljubimac ima demenciju?

Demencija nije samo "ljudska" bolest i ona jednako pogađa i životinje a simptomi su slični ili isti.

Jedna od najčešćih stvari koje možete primijetiti je da vaš stariji pas ili mačka postanu dezorijentirani čak i kada su u svom normalnom ili poznatom okruženju.

Vaš pas ili mačka također može imati problema sa prostornom svjesnošću. Možda lutaju iza kauča i tada shvate da ne znaju gdje su i kako da izađu.

Da li demencija izaziva bol?

Sama demencija obično ne uzrokuje bol. Ali mnogi psi i mačke s demencijom također pate od bolnih stanja kao što je artritis u kasnijem životu, a demencija ih može pogoršati.

Sindrom kognitivne disfunkcije (CDS)

Sindrom kognitivne disfunkcije (CDS) – koji se obično naziva "demencija" – je bolest specifična za dob.

Zbog naslaga plaka u mozgu, mnogi stariji psi i mačke doživljavaju pad svojih kognitivnih sposobnosti što utječe na njihovu percepciju, prepoznavanje, pamćenje i učenje.

Vašem ljubimcu može biti dijagnosticiran CDS ako pokažu određene promjene u svom ponašanju i ako su isključeni drugi mogući fizički i medicinski uzroci.

Dijagnoza i znakovi

Kako se dijagnosticira CDS, koje su opcije tretmana, šta možete učiniti za svog ljubimca, su sigurno dileme mnogih vlasnika.

Dijagnoza CDS-a postavlja se na osnovu sljedećih klasičnih znakova (ako se ne utvrdi da imaju druge uzroke kao što su bolest, bol ili efekti lijekova).

Ova lista znakova poznata je pod akronimom DISHA.

Trebali biste paziti na ove znakove jer se vaš ljubimac mijenja s godinama.

Dezorijentacija/konfuzija:

Vaši ljubimci postaju dezorijentirani u poznatim prostorijama. Možda trče iza sofe i ne znaju kako da izađu.

Mogu izbjegavati poznate predmete jer ih više ne prepoznaju ili nailaziti na zidove i vrata ili samo buljiti u njih.

Mogu ispustiti hranu iz posude i više je neće moći pronaći. Također možete primijetiti da vaš ljubimac jedva prepoznaje vas i vaše druge ljubimce i manje reaguje drugačije na prizore i zvukove.

Interakcija/društveni odnosi:

Vaš pas ili mačka pokazuju manje interesa za interakciju s vama ili s drugim životinjama svoje vrste. Pokazuju manje zanimanja za maženje i mogu čak izbjegavati kontakt s vama.

Pozdravljaju vas rjeđe nego prije. S druge strane, vaš ljubimac može postati pretjerano privržen prema vama, dok pokazuje iritaciju ili agresiju prema drugim životinjama.

Ciklus spavanja i buđenja:

Vaši ljubimci noć pretvaraju u dan: više spavaju danju, ali su budniji noću, kada su možda i više nemirni i bučni.

Prljanje po kući:

"Nesreće" se dešavaju u kući jer vaši pas ili mačka možda više neće moći da pronađu svoj toalet ili mjesto gdje inače vrše nuždu.

Vaš ljubimac vam više ne daje do znanja kada treba da izađe napolje zbog nužde i nakon izlaska van može se desiti da nuždu vrši u kući.

Aktivnosti/raspoloženja:

Sve češće možete primijetiti kako vaš ljubimac besciljno luta i njuši. Njihovo prethodno interesovanje za istraživanje, igru i druge aktivnosti može se smanjiti.

Slično, mogu izgubiti interesovanje za hranu ili mogu blokirati osjećaj za hranu i tražiti stalno još jer su zaboravili da su upravo jeli i ispraznili svoju činiju.

Vaš ljubimac će zasigurno zanemariti samohigijenu. Također možete primijetiti da postaju sve više uplašen – kako poznatih zvukova ili predmeta, tako i od toga da ste ih napustili što je misao/strah koju im stvara oboljenje.

Opcije tretmana

Nažalost, demencija nije izlječiva kao ni kod ljudi. Međutim, postoje koraci koji se mogu poduzeti da se uspori napredak bolesti, uključujući promjene u ishrani, stimulaciju okoline i lijekove.

Ako sumnjate da se vaš ljubimac možda razvija ili već ima demenciju, trebali biste ga odvesti svom veterinaru radi tačne dijagnoze.

Šta možete učiniti za svog ljubimca?

Održavajte familijarnost

Ako je moguće, nemojte seliti ili mijenjati prostoriju u kojoj vaš ljubimac provodi većinu svog vremena, kako se ne bi još više zbunili.

Trening mozga

Odaberite aktivnosti za svog ljubimca koje će pomoći da njihov mozak ostane aktivan. To može uključivati ponovno obučavanje odlaska u toalet pomoću klikera ili davanje pametnih igračaka i igračaka u obliku/s okusom hrane.

Naučite svog ljubimca novim trikovima

Gdje je moguće, neka se uključi u nove aktivnosti.

Obogaćujte svakodnevnicu

Stvorite nove i raznovrsne mogućnosti za svog starijeg psa ili mačku da istražuje, penje se ili lovi. To će im pomoći da ostanu budni i aktivni.

Ponudite podršku

Nemojte se ljutiti na svog ljubimca ako više nije obučen za kuću. Oni nisu krivi za to stanje i ne mogu sami "popraviti" svoju bolest. Izlazite češće sa svojim psom ili mačkom napolje za pauze za toalet.

Postavite nekoliko posuda za toalet za svoju mačku - na taj način je manja vjerovatnoća da će zaprljati dom.

Fokusirajte se na sigurnost

Ne puštajte psa ili mačku da izađu iz kuće bez nadzora – mogli bi se izgubiti. Vodite ih u šetnju na povodcu. Shvatite da im sve postaje strano i da neće imati jednaku reakciju na opasnosti poput saobraćaja.

Napravite odmorišta

Ako druge životinje čine vašeg ljubimca agresivnim, trebali biste stvoriti prostor za odmor za svog ljubimca kojem druge životinje nemaju pristup.

Ispunite dan sa puno aktivnosti

Neka vaš ljubimac bude zauzet tokom dužeg perioda tokom dana. To će im pomoći da bolje spavaju noću.

Dodaci prehrani i lijekovi

Pitajte svog veterinara za savjet o tome.

Koliko dugo žive psi i mačke sa demencijom?

Zbog brzog napredovanja bolesti, predviša se oko dvije godine.

Međutim, ako se CCD uhvati rano i učinkovito liječi, pas ili mačka mogu živjeti punim životom s normalnim životnim vijekom za svoju vrstu.

Nažalost, psi i mačke s teškim slučajevima CCD-a općenito imaju lošiji ishod, često bivaju eutanazirani oko dvije godine nakon pojave znakova CCD-a.

Demencija nije samo "ljudska" bolest

Kako otkriti i kako pomoći: Jeste li znali da vaš pas ili mačka mogu imati demenciju?

Komentari (0)