Pojam "GMO" postao je pojam koji izaziva strah u javnom diskursu, ali mnogi ljudi možda ne razumiju u potpunosti njegovo značenje ili implikacije.

Genetski modificirani organizmi, kojih se neki plaše, prisutni su već duže vrijeme i značajno su unaprijedili ne samo prehrambenu industriju, već i znanost i medicinu.

Bez GMO-a ne bismo znali koji su najkritičniji procesi koji se odvijaju u ljudskom tijelu, kako nas patogeni napadaju ili kako bakterije razvijaju otpornost na antibiotike.

Oblik genetske modifikacije postoji od davnina, a naziva se selektivni uzgoj. Iako naši preci nisu izravno manipulirali DNK biljaka ili životinja, koristili su se umjetnom selekcijom za stvaranje usjeva i sojeva sposobnih prehraniti stalno rastuću globalnu populaciju.

Cvjetača, brokula i kupus su sve varijacije iste biljke, koje se uzgajaju kako bi se poboljšala određena svojstva.

Definiranje GMO-a

Dakle, što je zapravo GMO? Genetski modificirani organizam je svaki organizam u kojem je genetski materijal namjerno izmijenjen.

Teoretski, ovo bi se moglo primijeniti na bilo što živuće, jer sav život na Zemlji sadrži genetske informacije kodirane u DNK, koje se mogu modificirati.

Foto: GymBeam

Proces modifikacije DNK razlikuje se ovisno o organizmu. Za jednostavne jednostanične organizme kao što su bakterije ili kvasci, mijenjanje DNK je relativno jednostavno.

Te je organizme lakše modificirati, što nam omogućuje učinkovitu promjenu njihovih karakteristika. Međutim, unatoč izrazu "jednostavno", modificiranje bilo koje DNK, uključujući jednostanične organizme, zahtijeva širok raspon molekularne biologije i genetskih tehnika kojima vlada samo odabrana skupina ljudi diljem svijeta.

Za višestanične organizme kao što su biljke i životinje, proces postaje znatno složeniji.

Ti se organizmi sastoje od različitih vrsta stanica koje tvore različita tkiva (ili, u slučaju biljaka, strukture koje se nazivaju meristemi), što onemogućuje jednostavno uređivanje njihovog genetskog materijala bez utjecaja na DNK u neželjenim područjima.

Nepoznati geni ili funkcije gena dodatno kompliciraju stvari.

GMO-i se već desetljećima koriste u znanosti i istraživanju. Naprimjer, genetski modificirani miševi s umjetno izazvanim mutacijama nezamjenjivi su u proučavanju ljudskih bolesti poput raka i dijabetesa.

Prvi GMO spasio je milijune života

Prvi komercijalno korišteni GMO bila je crijevna bakterija E. coli, koja je postala model organizma za molekularnu biologiju 1960-ih i 1970-ih.

Često nazivana "pokretačkom snagom molekularne biologije", ova je bakterija pomogla znanstvenicima da razumiju kako se replikacija DNK odvija i kako nastaju proteini.

Godine 1978., nakon što su istraživači razvili tehnike za modificiranje DNK E. coli, pojavila se ideja za proizvodnju ljudskog inzulina korištenjem tih modificiranih bakterija.

Prije ovog otkrića, inzulin se dobivao iz životinjskih gušterača, što je zahtijevalo dvije tone tkiva gušterače za proizvodnju samo 200 grama inzulina za dijabetičare.

Proizvodnja inzulina bila je daleko manje dostupna u odnosu na danas, gdje se proizvodi uz pomoć genetski modificiranih bakterija i kvasca.

Zahvaljujući ovoj ekonomičnoj i učinkovitoj proizvodnoj metodi, milijuni ljudi diljem svijeta sada mogu živjeti ispunjene živote.

GMO usjevi: Najveća briga

Primarna motivacija za razvoj genetski modificiranih usjeva je povećati njihovu otpornost na štetočine i herbicide dok im se produljuje vijek trajanja.

Ove su značajke ključne za održavanje dovoljne proizvodnje hrane u svijetu koji se suočava s klimatskim uvjetima koji se brzo mijenjaju i globalnom populacijom koja premašuje osam milijardi.

Druga ključna motivacija je povećanje hranjive vrijednosti usjeva, osiguravajući kvalitetnu hranu za one koji žive u siromašnim regijama.

Prva genetski modificirana biljka razvijena za ljudsku prehranu bila je rajčica "Flavr Savr", koja je bila otpornija na truljenje, što joj je omogućilo transport na veće udaljenosti bez kvarenja. Međutim, ovaj proizvod više nije na tržištu.

Značajna priča o uspjehu je "Zlatna riža", genetski modificirana kultura stvorena za proizvodnju viših razina beta-karotena, bitnog prekursora vitamina A. Ova je riža razvijena za borbu protiv nedostatka vitamina A u zemljama u razvoju.

Kukuruz je trenutačno najrasprostranjeniji GM usjev u svijetu. Koristi se ne samo za proizvodnju hrane za ljude, već i kao stočna hrana.

Foto: GymBeam

Unutar Europske unije odobreno je 58 genetski modificiranih usjeva, iako se uzgaja samo GM kukuruz, i to u vrlo malom opsegu. Međutim, EU uvozi genetski modificiranu stočnu hranu. Nasuprot tome, GMO se intenzivno uzgaja u Sjedinjenim Državama, gdje su troškovi proizvodnje niži, a prinosi veći.

Ovo naglašava potrebu za maksimiziranjem poljoprivredne proizvodnje kao odgovor na klimatske promjene, pojavu novih patogena i štetnika koji napadaju usjeve. Naprimjer, od 2024. u Ujedinjenom Kraljevstvu ne uzgajaju se GM usjevi.

Najčešće genetske modifikacije usjeva su otpornost na herbicide i endogena proizvodnja insekticida. Otpornost na herbicide omogućuje usjevima da napreduju čak i kada se primjenjuju kemikalije koje ubijaju korov, što rezultira većim prinosima.

U međuvremenu, sposobnost interne proizvodnje proteina pesticida pruža već ugrađenu zaštitu od oštećenja od insekata.

Rizici povezani s GMO-om

1. Izmjena DNK

Jedan od najvećih strahova javnosti je da bi konzumacija GMO-a mogla na neki način promijeniti naš vlastiti DNK. Međutim, to nije moguće. Nakon što se DNK organizma modificira, ostaje nepromijenjen, a alati korišteni za modifikaciju nedostaju u konačnom proizvodu.

Osim toga, genetski materijal GM usjeva ne može se ni na koji način integrirati u ljudsku DNK. Princip ostaje isti — bez obzira na to je li usjev genetski modificiran ili ne, njegov se DNK ponaša identično. Prolazi kroz probavni sustav, gdje se razgrađuje u osnovne gradivne blokove, poput oligonukleotida, koji se mogu prenamijeniti u tijelu.

2. Cry i Bt proteini

Manje poznati rizik od GM usjeva je prisutnost Cry i Bt proteina, dizajniranih posebno za ciljanje insekata koji napadaju usjeve.

Nedavni podaci, međutim, sugeriraju da ti proteini mogu izazvati upalne reakcije i promjene u unutarnjim organima kod stoke hranjene GM kukuruzom i sojom.

3. Agresivni sprejevi

Drugu značajnu zabrinutost uzrokuje uporaba agresivnih herbicida na koje su GM usjevi otporni. Ovi sprejevi su dizajnirani za uklanjanje neželjenih biljaka na poljima.

Najčešći herbicid je Monsantov Roundup koji sadrži glifosat. Preostali glifosat u konačnom proizvodu povezan je s povećanim rizikom od raka.

Vrijedno je još jednom napomenuti da se u Velikoj Britaniji ne uzgajaju GM usjevi otporni na herbicide i pesticide. Međutim, GM kukuruz se uvozi za stočnu hranu. U EU se trenutno uzgaja samo jedan GM usjev – kukuruz MON 810, i to u ograničenim količinama.

GM usjevi razvijeni za povećanje prehrambene vrijednosti, kao što je Zlatna riža, koja ne uključuje modifikacije za otpornost na štetočine, teoretski je malo vjerojatno da će imati negativne učinke na ljudsko zdravlje.

Zlatna riža se uzgaja u nekoliko zemalja diljem svijeta i sigurna je za konzumaciju.

Foto: GymBeam

Unatoč poznatim rizicima, više od 3000 studija i 284 institucije diljem svijeta slažu se da su GMO jednako sigurni kao i konvencionalno uzgojeni usjevi te da nude značajne ekonomske i prehrambene prednosti.

Prednosti GMO-a

1. Ključna uloga u znanosti i istraživanju

Najznačajnija dobrobit GMO-a je njihova neizostavna uloga u istraživanju. Zahvaljujući GMO-u, možemo testirati nove tretmane za teške bolesti poput raka i proizvoditi inovativne terapijske proteine s potencijalom za učinkovito i precizno liječenje infekcija. Bez GMO-a naše razumijevanje biologije i zdravlja ne bi bilo tako napredno kao danas.

Među svim primjenama, istraživanje koje uključuje GMO-e – bilo da se radi o bakterijama, kvascima, biljkama ili miševima – najmanje je rizično, jer podliježe strogim propisima, a svi GMO-i se uništavaju nakon završetka pokusa.

2. Visoka otpornost na štetočine

Primarne prednosti GM usjeva uključuju njihovu otpornost na herbicide i štetnike.

Kako globalno stanovništvo raste i potražnja za proizvodnjom hrane raste, GM usjevi nude učinkovito i isplativo rješenje za povećanje poljoprivredne proizvodnje. Klimatske promjene predstavljaju nove izazove, a GM usjevi će vjerojatno igrati ključnu ulogu u osiguravanju dovoljne proizvodnje hrane u budućnosti.

Međutim, ključno je usredotočiti se na razvoj usjeva koji su otporni, a istovremeno minimizirati potencijalne zdravstvene rizike povezane s njihovom konzumacijom.

Kako prepoznati GMO proizvode?

U EU i Velikoj Britaniji propisi zahtijevaju da svi proizvodi koji sadrže GMO moraju biti jasno označeni: "Ovaj proizvod sadrži genetski modificirane organizme."

Ako se koriste sastojci dobiveni od GMO-a, to također mora biti navedeno u popisu sastojaka proizvoda. Jedina iznimka su proizvodi u kojima GMO čini manje od 0,9% ukupnog proizvoda i lijekovi.

Nerazumijevanje GMO-a rađa strah

Strah javnosti od GMO-a često je ukorijenjen u nedostatku razumijevanja. Istina je da mnogo toga o mnogim genima ostaje nepoznato.

Međutim, GMO-i koji se koriste u istraživanju ili komercijalnoj proizvodnji prošli su godine proučavanja kako bi znanstvenici znali koje su točno izmjene napravljene i koji su njihovi učinci.

Iako je modificiranje jednostavne bakterije izazovno, mijenjanje DNK biljke zahtijeva godine rada.

Sviđalo se to nama ili ne, GMO je neophodan korak naprijed – ne samo u znanosti i istraživanju, već i u rješavanju izazova prehrane rastuće globalne populacije u svijetu koji se brzo mijenja.

Ipak, ključno je temeljito istražiti rizike i utjecaje GMO-a na ljudsko zdravlje i ekosustave.

Izaziva strah u javnom diskursu

Zdravlje i GMO hrana: Spas ili prijetnja?

Komentari (0)