Za život na Marsu i za pokretanje rakete kojom bi astronauti mogli sa "crvene planete" ponovo krenuti ka Zemlji potreban je kiseonik, pa naučnici razvijaju projekat MOXIE.

Za pet godina na Mars će biti poslan rover čiji dio će činiti sistem MOXIE, a cilj je proizvodnja kiseonika.

Ukoliko misija uspije, to će biti osnova za 100 puta veći sistem MOXIE za put ljudi na Mars.

U planiranju misija u dubokom svemiru i istraživanju planeta poput Marsa najveći problem za astronaute bit će nedostatak kiseonika, koji astronautima treba za disanje, a raketama za let.

Izoliranje atoma

Pošto nije isplativo "vući" u svemir velike kontejnere kiseonika, naučnici rade na razvoju sistema MOXIE, koji bi mogao riješiti te probleme.

Eksperiment MOXIE će biti dio rovera koji će na Mars ići 2020. godine.

Rover će proizvoditi električnu energiju slično kao i prethodni rover, a cijela misija trebala bi koštati 130 miliona dolara.

Sistem će čuvati kiseonik za disanje, ali i za raketno gorivo, kako bi astronauti mogli odletjeti sa Marsa.

MOXIE će proizvoditi kiseonik tako što će iz ugljen-dioksida izolirati atome kiseonika, a njih će zatim spajati u kiseonik koji udišemo na zemlji.

Nakon što proizvede kiseonik, MOXIE će ga izbaciti u atmosferu Marsa.

U prvom eksperimentu kiseonik će biti "pohranjen"" samo da ga naučnici izmjere, jer ciljaju na čistoću od 99,6 posto.

Dva kilograma na sat

Tako velika verzija sistema trebala bi na Marsu proizvoditi oko dva kilograma kiseonika na sat.

Ideja je da se prije ljudske posade pošalje prazna raketa i veća verzija MOXIE sistema na Mars.

MOXIE bi godinu i po proizvodio kiseonik za raketu kojom bi se mogli vratiti astronauti koji će stići na "crvenu planetu".

Atmosfera Marsa sastoji se od 96 posto ugljen-dioksida i samo 0,2 posto kiseonika, koga u Zemljinoj atmosferi ima 21 posto.

MOXIE će proizvoditi kiseonik za put na Mars

Komentari (0)