Svijet kakav poznajemo izgrađen je zahvaljujući brilijantnim umovima inovatora i njihovih izuma.

Upravo zbog tih sjajnih umova, svijet je obogaćen stvarima koje doslovno oblikuju način na koji svakodnevno komuniciramo sa svijetom i jedni s drugima.

Iako je istorija žena inovatorica jednako duga kao i muškaraca inovatora, inovativni rad žena često je izostavljen ili zapostavljen.

Čini se da u muškom svijetu, muškarci bolje promoviraju svoje zasluge pa su tako i poznatiji a nije rijedak slučaj i da su preuzimali zasluge za inovacije koje nisu njihove.

Položaj žena u društvu kroz istoriju uvijek je bio kamen spoticanja, mnoge inovativne žene su sigurno bile spriječene u svojim mogućnostima, ali neke od njih su se uspjele izdići iz društvenih stigmi svog vremena i ostaviti trag stvarajući izume i otkrića bez kojih ne bismo mogli.

Upravo zbog toga, vrijedno podsjećanja je sve ono za što su zaslužne žene.

Danas, na Međunarodni dan žena, u središte pažnje stavljamo ove spektakularne žene - možda ne znate njihova imena (još), ali definitivno znate njihov doprinos.

Svakako da je broj žena inovatorica i njihovih izuma kroz istoriju nemoguće svrstati u jedan tekst, ali možda niste znali da su neke od ovih izdvojenih izuma osmislile baš žene.

Ovo su žene koje su koristile nauku, tehnologiju, inženjering i matematiku (STEM) da nam olakšaju život.

Teorija radioaktivnosti, Marie Curie

Jedna od najvećih naučnih umova svih vremena, Marie Curie, bila je prva osoba koja je proučavala teoriju radioaktivnosti i otkrila da možemo razdvojiti atom. Nakon tragične smrti svog supruga Pjera Kirija, postala je prva žena na poziciji profesorice opšte fizike na Prirodno-matematičkom fakultetu.

Marie je dobila Nobelovu nagradu za rad s radioaktivnošću, a dobila je još jednu Nobelovu nagradu za otkrivanje polonija i radijuma.

Kompjuter, Grace Hopper

Prije nje, svi programi su bili napisani numeričkim kodom. Ona ne samo da je dizajnirala Harvardov Mark I kompjuter 1944. godine, već je izmislila i kompajler.

Ovaj uređaj je preveo pisani jezik u kompjutersko kodiranje. Kasnije je zajedno izmislila COBOL – prvi univerzalni programski jezik koji se koristi u biznisu i vladi. Kao da sve ovo nije bilo dovoljno, skovala je i termine "bug/debugging" i bila je kontraadmiral u mornarici.

Kompjuterski algoritam, Ada Lovelace

Dok je prevodila predavanja svog profesora matematike, Ada je dodala neke svoje bilješke.

Kasnije je dobila zasluge za pisanje prvog kompjuterskog algoritma na svijetu 1843. godine.

GIF animacija, Lisa Gelobter

Ako GIF-ove smatrate oblikom komunikacije, Lisa onda zaslužuje vaš aplauz.

Gelobter je bila informatičarka odgovorna za razvoj animacije za pravljenje GIF-ova i druge revolucionarne video tehnologije kao što su Joost, Brightcove, Shockwave i Hulu.

Diplomirala je na Univerzitetu Brown, a trenutno je glavna službenica za digitalne usluge američkog Ministarstva obrazovanja. Dakle, sljedeći put kada budete htjeli koristiti GIF, svakako joj zahvalite na svoj način.

Wi-fi i GPS, Hedy Lamarr

Možda poznajete Hedy Lamarr kao glamuroznu filmsku zvijezdu starog Hollywooda, ali da li ste znali da je ona također radila na poboljšanju tehnologije torpeda u Drugom svjetskom ratu?

Nadarena matematičarka i inženjerka, radila je s kompozitorom na razvijanju ideje o "skakanju frekvencije" koja bi šifrirala signale kontrole torpeda.

Ova tehnologija je mogla spriječiti neprijatelje da pošalju torpeda sa kursa. Još impresivnije, vrsta tehnologije koju je razvila na kraju je bila osnova za mnoge moderne izume, uključujući Wi-Fi i GPS.

Moderna telekomunikacija, Dr. Shirley Jackson

Shirley je ušla u istoriju kao prva crnkinja koja je diplomirala sa doktoratom. sa MIT-a 1973. Zatim je počela raditi u Bell Laboratories, gdje je završila istraživanja koja su dovela do takvih kreacija kao što su solarne ćelije, optički kablovi, prenosni faks uređaji, telefoni sa tonskim zvukom, ID caller i poziv na čekanju.

Sistem Call centra,Erna Schneider Hoover

Svijet može zahvaliti Hoover što je dala osjećaj razuma kompleksnom telefonskom komutacijskom sistemu korištenom tokom 1960-ih. Bilo je to 1971. godine kada je dobila patent za svoj kompjuterizovani sistem za komutaciju telefona.

Telefonski pozivni centri imaju tendenciju da se zamrznu ako budu preplavljeni velikim brojem istovremenih poziva. Frustriranim kupcima nije preostalo ništa drugo nego da izdrže slušajući jadikovke operatera o tome da su krugovi zauzeti.

Da je prekidač isključen ili zamrznut, kupci bi ostali nezadovoljni. Ali zahvaljujući njenom izumu, ovaj problem je na odgovarajući način riješen.

DNK dvostruka spirala, Rosalind Franklin

Otkriće dvostruke spirale DNK često se pripisuje Jamesu Watsonu i Francisu Clicku, koji su za ovo otkriće dobili Nobelovu nagradu 1962.godine.

Međutim, oni zapravo nisu bili ti koji su otkrili. Prva osoba koja je snimila fotografsku sliku pomoću rendgenske difrakcije bila je britanska biofizičarka Rosalind Franklin.

Iako su njena dva konkurenta odavno ukrala zasluge za ovo otkriće, Rosalind je nedavno počela da dobija zasluge za svoj doprinos.

Tretmani za malariju, Asima Chatterjee

Asima Chatterjee je 1944. godine postala prva žena koja je stekla doktorat iz nauke na bilo kojem indijskom univerzitetu. Područje njenog interesovanja uglavnom je bilo proučavanje ljekovitog bilja i organske hemije.

Uz rudimentarne alate tog vremena, Chatterjee je izvukla i istražila aktivne hemikalije koje su biljke učinile ljekovitim - tako je otkrila lijekove koji se koriste za liječenje malarije i epilepsije.

Kontracepcijske pilule, Katharine McCormick

Milionerka filantrop i biologinja, žena odgovorna za obezbjeđivanje sredstava za istraživanje koje je utrlo put otkriću pilule za kontrolu rađanja.

Sve žene danas treba da znaju njeno ime jer bi vaš život bio veoma drugačiji da nije bilo nje. McCormick je osnivačica onoga što je u New York Timesu nazvano najvećom sociomedicinskom revolucijom u istoriji.

Antifungalni lijek, Rachel Fuller Brown i Elizabeth Lee Hazeh

Gljivične infekcije mogu postati opasne po život primaocima transplantiranih organa, žrtvama opekotina, pacijentima s dijagnozom AIDS-a i osobama koje su podvrgnute kemoterapiji. Međutim, manje teški oblici infekcije kao što su problemi sa svrbežom uha, oralni drozd kod novorođenčadi, atletsko stopalo i gljivične infekcije također mogu postati kronične. Danas je najčešći i najpopularniji lijek protiv gljivica nistatin, koji se koristi za liječenje antifungalnih infekcija usta, kože, jednjaka, crijevnog trakta i vagine. Takođe ima nemedicinsku upotrebu, kao što je sprečavanje širenja plijesni na vrijednim umjetničkim djelima. Dok je radila u Odjelu za laboratorije i istraživanja Ministarstva zdravlja New Yorka, ovaj revolucionarni lijek razvile su dvije žene, Rachel Fuller Brown i Elizabeth Lee Hazeh. Nistatin je bio prvi ikad efikasan antifungalni lijek.

Medicinska šprica, Letitia Geer

Tokom prvih dana, liječnici su koristili šprice za koje su bile potrebne obje ruke za davanje injekcija. Geer je razvila je jednoručnu iglu koju svi doktori koriste još danas.

Šprica nije bila široko korištena odmah nakon pronalaska jer većina lijekova nije bila injekcijska. Međutim, važnost ovog otkrića nastavlja da raste iz dana u dan.

Laserska operacija katarakte, Patricia Bath

Godine 1986. razvila je patentiranu Laserphaco sondu. Ona omogućava doktorima da brzo i bezbolno rastvore katarakte prije nego što stave nova sočiva na oči pacijenta.

Ova tehnologija se i dalje koristi u cijelom svijetu za sprječavanje sljepoće kao posljedica katarakte.

Apgar test, dr. Virginiji Apgar

Život je serija testova, počevši od Apgar-a, nazvanog po akušerskoj anesteziologinji dr. Virginiji Apgar.

Godine 1952. počela je testirati novorođenčad minut i pet minuta nakon rođenja kako bi utvrdila da li im je potrebna hitna njega. Otprilike 10 godina kasnije, medicinska zajednica je napravila backronim - akronim dizajniran da odgovara postojećoj riječi - da zapamti kriterije koji su ocijenjeni: izgled, puls, grimasa, aktivnost i disanje.

Uređivanje gena, Emmanuelle Charpentier i Jennifer Anne Doudna

Ove žene su izmislile CRISPR gensko uređivanje, oblik genetskog inženjeringa u molekularnoj biologiji koji je omogućio modificiranje genoma živih organizama.

Ova tehnika je ključna u medicini i biotehnologiji, jer omogućava uređivanje genoma in vivo s lakoćom, izuzetno visokom preciznošću i na najpristupačniji mogući način. Ovo je također korisno za razvoj genetski modificiranih organizama, poljoprivrednih proizvoda, novih lijekova ili načina kontrole štetočina i patogena.

Brisači vjetrobrana, Mary Anderson

Poput mnogih velikih pronalazača, Mary je željela da riješi problem. Vidjela je koliko nije bezbjedno voziti po lošem vremenu kada je posjetila Njujork 1902. godine i vozila kolica u susnježici koja je padala.

Brzo je smislila radni model koji je koristio polugu unutar automobila za kontrolu gumene oštrice na vjetrobranskom staklu. Iako je u početku imala problema s prodajom svog izuma, na kraju je Cadillac uvrstio njen izum u svoja vozila 1922. godine.

Nereflektirajuće staklo, Katharine Burr Blodgett

Tokom Drugog svjetskog rata, bila je ključna u istraživanju nekoliko izuma, uključujući gas maske, dimne zavjese i tehniku za odleđivanje krila aviona.

Međutim, njen rad u hemiji na molekularnoj razini rezultirao je njenim najvažnijim izumom: nereflektirajućim staklom. Ova vrsta stakla je ono što sada koristimo za naočale, štitnike za automobile i kompjuterske ekrane.

Predajnik iluzija, Valerie Thomas

Naučnica koja je počela da radi kao analitičar podataka u NASA-i 1964. godine, Thomas, tokom svog zaposlenja, bila je zadužena za projekat uključen u NASA-ine sisteme za obradu slika.

Nadzirala je stvaranje Landsata, prvog satelita koji šalje slike direktno iz svemira. Tomas je počela da istražuje i eksperimentiše na predajniku iluzija 1977. godine, koji bi formirao izgled 3D slika koristeći svjetlosne zrake i konkavna ogledala. Dobila je patent 1980. godine, a NASA kontinuirano koristi ovaj izum.

Nevidljivo staklo, Katharine Blodgett

Prva žena naučnica General Electrica, otkrila je način prenosa tankih monomolekularnih premaza na staklo i metale 1935. godine.

Rezultat: staklo koje je eliminiralo odsjaj i izobličenje, što je revolucioniralo kamere, mikroskope, naočale i još mnogo toga.

Prigušivač za avion, El Dorado Jones

Poznata po svom nadimku Iron Woman, bila je vlasnica fabrike za obradu metala u kojoj su bile zaposlene samo žene starije od 40 godina. Iako nikada nije dobila finansijska sredstva za njegovu proizvodnju, dobila je zasluge za pronalazak prigušivača avionskog motora 1917. godine.

Prijavljeno je da ovaj prigušivač može smanjiti buku bez ikakvog uticaja na snagu. Također je opisan kao prvi uspješan auspuh za motore aviona.

Njen prigušivač je imao niz sićušnih kotačića koji su mogli žvakati zvučne valove i usporavati prolaz izduvnih plinova bez stvaranja neželjenog povratnog pritiska na motor.

Nažalost, Jones je bila ozloglašena zbog svog samopouzdanja, energije i generalnog nepovjerenja prema suprotnom spolu. Ovaj prezir je omeo finansijski uspjeh njenog auspuha za avion.

Pionirka avijacije, E. Lilian Todd

Todd je priznata kao prva žena koja je dizajnirala i konstruisala avion, iako ga nikada nije letjela.

Kao samouka izumiteljica zaljubljena u mehaniku, Todd je bila koautorica patenta za držač za kopiranje na pisaćoj mašini 1896. godine, prije nego što je otkrila svoju strast prema aeronautici početkom 1900-ih.

Nakon što je inspiraciju pronašla u cepelinima u Londonu i skicama aviona u pariskim časopisima, Todd je 1906. godine izložila svoj prvi dizajn na Madison Square Gardenu, privlačeći nacionalnu pažnju.

Zahvaljujući podršci filantropkinje Olivije Sage, Todd je započela rad na svom avionu 1908. godine. Iako je željela sama pilotirati, dozvola joj je 1909. godine bila odbijena.

Ipak, 7. novembra 1910. godine avion gospođice Todd, pilotiran od strane Didiera Massona, poletio je 20 metara iznad polja za avijaciju u Garden Cityju, blizu Mineole na Long Islandu, New York. Iako nije letjela svojim avionom, njen izum je postao simbol odlučnosti i inovacije.

Sistemi kućne sigurnosti, Marie Van Brittan Brown

Frustrirana visokom stopom kriminala i sporom policijskom reakcijom u svom susjedstvu Queensa, Marie je preuzela sigurnost doma u svoje ruke.

Godine 1966. izumila je video i audio sigurnosni sistem, sa mogućnošću otključavanja vrata, govora kroz mikrofon i daljinskog poziva u pomoć.

To je postavilo temelje za sisteme koje i danas koristimo.

Sistem napajanja svemirske stanice, Olga González-Sanabria

Rođena u Portoriku, Olga González-Sanabria emigrirala je u SAD i počela raditi za NASA-u 1979. godine.

Najpoznatija je po izumu dugotrajnih baterija nikl-vodika, koje mogu raditi više od petnaest godina. Zbog svoje gustine energije i dugog vijeka trajanja, ove baterije su ključne za sistem napajanja Međunarodne svemirske stanice.

Vatrogasne stepenice, Ana Connelly

Vatrogasne stepenice koje su patentirane 1887. godine su izum Ane Connelly.

Iako ima minimalnih podataka o njoj, patent pokazuje predio Pensilvanije. Njen izum je trasirao put prema prvim građevinskim propisima priznatim u New Yorku.

Propisi su govorili da je obavezan drugi način bijega za vrijeme požara. Protivpožarne stepenice nisu zahtijevale preuređenje zgrade, što ih čini vrlo isplativim, a pomaže vatrogascima da ubrzaju proces dovođenja vode do požara. Ove nove požarne stepenice su čak imale i stepenice sa platformama između nivoa kako bi se spriječilo da ljudi padnu.

Kevlar vlakno, Stephanie Kwolek

Vlakno koje je zaslužno za spašavanje bezbroj života otkrila je Kwolek. Do otkrića je došla dok je pokušavala da izmisli alternativu za čelik u radijalnim automobilskim gumama.

Pokušavala je pretvoriti čvrsti polimer u tečnost i iako to nije uspjelo, kada je bolje pogledala shvatila je da su vlakna u tvari pet puta jača od čelika.

Od svog otkrića, koristio se za bilo šta, od guma za bicikle do (najpoznatijih) policijskih zaštitnih prsluka itd.

Mašina za pranje suđa, Josephine Cochrane

Ovo je žena kojoj možete zahvaliti što nas je spriječila da baš svo suđe peremo ručno. Prvobitno je došla na ideju o mehaničkoj mašini za pranje suđa koja bi držala suđe na stalku dok bi ih voda pod pritiskom raspršivala.

Nakon što joj je suprug preminuo, počela je da plasira svoje izume hotelima dok na kraju nije postao standardni kućni aparat kakav danas poznajemo.

Splav za spasavanje, Marija Bizli

Iako je Maria izmislila nekoliko uspješnih uređaja, njen najpoznatiji je splav za spašavanje. Prije njenog doprinosa, splavovi za hitne slučajeve su bile jednostavne daske bez zaštitnih ograda.

Maria je izumila sofisticiraniji uređaj koji je bio otporan na vatru, lako se sklapao i rasklapao za skladištenje i imao je zaštitne ograde sa strane kako bi ljudi bili sigurni unutra.

Pomorske signalne baklje, Martha Coston

Komunikacija između brodova nekada je bila ograničena na obojene zastave, lampione i glasno vrištanje.

Coston nije sama došla na ideju za signalne baklje. Planove je pronašla u svesci koja je pripadala njenom pokojnom mužu. Odlučna udovica provela je 10 godina radeći sa hemičarima i stručnjacima za pirotehniku kako bi ideju ostvarila. Patent je priznat 1859. godine.

Podmorski teleskop i lampa, Sarah Mather

Teško je pronaći bilo kakve detaljne informacije o ranoj izumiteljici Sarah Mather. Njena kombinacija teleskopa i lampe za podmornice, patentirana 1845. godine, govori sama za sebe.

Solarna kuća, Maria Telkes

Mjesto biofizičarke Maria Telkes bilo je u kući — prvoj 100 posto solarnoj kući. Mađarska naučnica je 1947. godine izumila termoelektrični generator koji obezbjeđuje toplotu za Dover House, klinastu strukturu koju je zamislila sa arhitekticom Eleanor Raymond. Telkes je koristila Glauberovu so, natrijumovu so sumporne kiseline, za skladištenje toplote pripremajući se za dane bez sunca. Dover House je preživio skoro tri zime u Massachusettsu prije nego što je sistem zakazao.

Pivo, Jane Peyton

Da li biste vjerovali da su omiljeno pivo stvorile žene u Sumeriji i Mesopotamiji prije skoro sedam hiljada godina?

Samo je ženama bilo dozvoljeno da piju pivo i vode pivare vijekovima. One su takođe bile jedine koje su zbog svojih odličnih vještina mogle da vode kafane ili da kuhaju piće.

Također se vjerovalo da je pivo dar boginje, a ne od muškog boga u mnogim drevnim društvima.

Jane Peyton je autorica koja je izvršila opsežna istraživanja o porijeklu piva za knjigu u kojoj se izvještava da je dodir žene bio očigledan u pivu kroz vijekove.

Barbie lutka, Ruth Handler

Prvu Barbie kreirala je 1959. godine, Ruth, poslovne žene, a lutka je bila dostupna kao plavuša ili brineta. Zajedno sa suprugom, Handler je osnivala kompaniju Mattel Toy Company.

Prema priči, Handler je gledala svoju kćerku kako se igra sa papirnim lutkama sa prijateljima. Takođe je primjetila da se igraju budućnosti umjesto sadašnjih scena i počela da zamišlja lutku koju bi voljeli. Imajući to na umu, razvila je lutku inspirisanu poznatom njemačkom lutkom koja je prvobitno prodata odraslima i koju je otkrila tokom putovanja. Ljepotica je dobila ime Barbi po njenoj kćerki Barbari, a Ken je izmišljen kasnije i dobio ime po njenom sinu.

Akvarijumi, Jeanne Villepreux-Power

U vrijeme istraživanja, vruća tema u biologiji mora bila je o tome gdje su papirnati nautilusi dobili svoje školjke.

Da bi došla do dna, Villepreux-Power je 1832. godine napravila prvi stakleni akvarij kako bi ih mogla proučavati u kontroliranom okruženju (za one koji se pitaju, ispostavilo se da nautilusi uzgajaju vlastite školjke). Njen pronalazak donio joj je titulu "majke akvariofilije".

Električni frižider, Florence Parpart

Godine 1914, tokom ere kada su ledenice bile najbolji izbor za hlađenje hrane, Florence Parpart je napravila patent za električni frižider.

Uspjela je plasirati proizvod i nastavila ga poboljšavati tokom godina.

Presa za voće, Madeline Turner

Pretpostavlja se da joj je dosadilo ručno cijeđenje soka svakog jutra, pa je ova žena iz Oaklanda, Kalifornija, po imenu Madeline Turner, izumila je složenu mašinu sa mogućnošću da izvuče sok iz voća kao što su limun, jabuka i narandže.

Njen izum dobio je patent u aprilu 1916. godine, a ona ga je nazvala Turner's Fruit Press. Rečeno je da je član komisije za reviziju patenata ovu mašinu nazvao genijalnim, a Turner je izložila tokom izložbe Panama-Kalifornija. Zamislite da Turner nije izumila presu za voće. Juice barovi i smoothie lanci sada ne bi bili popularni.

Električni bojler, Ida Forbes

Nije baš poznato ili dobro poznato ime. Ipak, jedna sigurna stvar se zna o njoj: dobila je patent 1917. godine za prvi električni bojler u vrijeme kada se većina bojlera koristila na plin.

Filteri za kafu, Melitta Bentz

Ovaj izum je razvijen u potrazi za savršenom šoljicom kafe.

Melitta Benz je bila umorna od taloga kafe koji joj svakog jutra ulazi u šolju, pa je uzela papir za upijanje iz sinove sveske i upotrebila ga kao prvi filter za kafu. Dobila je patent za to 1908. i revolucionirala način na koji pijemo kafu.

Papirna vrećica, Margaret Knight

Amerika je dobila potpuno novu papirnu kesu kada je radnica u fabrici pamuka Margaret Knight 1868. godine izumila mašinu da ih napravi sa ravnim kvadratnim dnom.

(Papirne kese su prvobitno više ličile na koverte.) Čovek po imenu Charles Annan video je njen dizajn i pokušao da patentira ideju prvi.

Tužila ga je i pobijedila na patentnom sajmu i trgu 1871.godine.

Kanta za smeće sa nožnom pedalom, Lillian Gilbreth

Ona je poboljšala postojeće izume malim, ali genijalnim poboljšanjima.

Početkom 1900-ih dizajnirala je police unutar vrata frižidera, učinila otvarač za konzerve lakšim za korištenje i pospremila čišćenje kantom za smeće s pedalom. Gilbreth je najpoznatija po svom pionirskom radu u upravljanju efikasnošću i ergonomiji sa svojim suprugom Frankom.

Monopol društvena igra, Elizabeth Magie

The Landlord's Game je izumljena kako bi proširila ekonomsku teoriju džordžizma - podučavajući igrače o nepravednosti otimanja zemlje, nedostacima iznajmljivanja i potrebi za jedinstvenim porezom na vrijednost zemljišta za vlasnike.

Magie je patentirala društvenu igru 1904. i sama je objavila 1906. godine.

Skoro 30 godina kasnije, čovjek po imenu Charles Darrow ponovo je napravio dizajn i poruku i prodao je braći Parker kao Monopoly. Kompanija je kupila Magiein patent za originalnu igru za 500 dolara i bez naknade.

Jednokratne pelene, Marion Donovan

Možda nije riješila sav nered sa mijenjanjem pelena kada je patentirala vodootporni "Boater" 1951. godine ali je promijenila roditeljstvo - i dobro, bebe - zauvijek. Vodootporna navlaka za pelene, prvobitno napravljena sa zavjesom za tuš, prvi put je prodata na Saks Fifth Avenue.

Donovan je prodala patent korporaciji Keko za milion dolara, a zatim je nekoliko godina kasnije napravila model za jednokratnu upotrebu. Pampers je rođen 1961. godine.

Grudnjak, Mary Phelps Jacob Caresse Crosby

Ova žena je izmislila jednu stvar bez koje današnje dame možda ne bi mogle živjeti - moderni grudnjak i to 1910. godine.

Kao 19-godišnjakinja koja se spremala da ode na bal, uz usku odeću koja je tada bila svakodnevni donji veš, prozirnu haljinu i korzet to nije bio dobar spoj. Tražila je konac, iglu, vrpcu i dvije maramice od svoje služavke. Njen dizajn je sadržavao naramenice s vezicama koje se omotavaju pričvršćene za donje uglove vezane sprijeda kako bi joj omogućile da nosi haljine izrezane pozadi. Patent koji je dobila 1914. bio je za grudnjak bez leđa.

Tečni "papir", Bette Nesmith Graham

U danima prije trake za brisanje, sekretarica Bette Nesmith Graham potajno je koristila bijelu tempera boju da prikrije svoje greške u kucanju. Provela je godine usavršavajući formulu u svojoj kuhinji prije nego što je patentirala tekući papir 1958.

Gillette je kupila njenu kompaniju 1979. godine za 47,5 miliona dolara.

Abecedni blokovi za učenje, Adeline D.T. Whitney

Djeca ovih dana ne čitaju knjige autorice Adeline D.T. Whitney, ali drveni blokovi koje je patentirala 1882. i dalje im pomažu da nauče abecedu.

Kružna pila, Tabitha Babbitt

Tkačica po imenu Tabitha Babbitt bila je prva koja je predložila da drvoprerađivači koriste kružnu testeru umjesto pile za dva čovjeka koja seče samo kada se povuče naprijed.

Napravila je prototip i pričvrstila ga na svoj točak 1813. godine.

Povodac za pse na uvlačenje, Mary A. Delaney

Vlasnica psa iz New Yorka, patentirala je prvi uređaj za vođenje na uvlačenje 1908. godine.

Pričvršćen je na ogrlicu, držeći pse pod kontrolom, a istovremeno im dajući slobodu da lutaju. Inače, izumitelj po imenu R.C. O'Connor je patentirao prvi pojas za djecu 11 godina kasnije.

Slučajnost? Možda.

Sklopivi ormarić-krevet, Sarah E. Goode

Ovaj ormar nije samo maksimizirao prostor u malim domovima. Godine 1885. to je Sarah učinilo prvom Afroamerikankom sa patentom u SAD. Potpuno funkcionalan radni sto mogao bi se koristiti danju, a zatim se preklopiti za dobar san. Murphyjev krevet pojavio se 15-ak godina kasnije.

Uvijač za kosu, Theora Stephens

Niko drugi ne poznaje kosu tako dobro kao Afroamerikanke. Bilo je to 1980. godine kada je Theora Stephens dobila patent za efikasnije uvijanje i peglanje kose.

Podaci o Stephens su ograničeni, ali je bila poznata kao "Black" frizerka. Toliko su joj dosadili dosadni proizvodi za uvijanje kose da je odlučila uzeti stvari u svoje ruke.

Centralno grijanje, Alice Parker

Iako revolucionarni dizajn centralnog grijanja Alice Parker iz 1919. godine nikada nije korišten, bio je prvi koji je koristio prirodni plin za grijanje kuće umjesto drva.

Prije njenog izuma, većina porodica koristila je drva ili ugalj za grijanje svojih domova u kaminama koji nisu mogli ugrijati cijelu kuću.

Parker je razvila vrstu peći na prirodni plin koja može slati topli zrak posvuda u kanalima. Višestruki gorionici su omogućili različite temperature za svaku prostoriju.

Žene koje su promijenile stvarnost

U duhu 8. marta: Inovatorice koje su zauvijek promijenile sliku svijeta

Komentari (0)