Radno mjesto i posao koji obavljamo čine velik dio našeg života, na radnom mjestu provodimo više sati nego li s članovima vlastite obitelji. Rad i okolnosti na radnom mjestu bitno utječu na naše zdravlje, ne samo fizičko nego i psihičko. Rad u nepovoljnim uvjetima, stres, mobbing, bitno pridonose emocionalnom stresu, a ako je on dugotrajan može doći do pojave mentalnih poremećaja. Stres povezan s radom je odgovor kojim ljudi reagiraju kada se susretnu sa zahtjevima rada i pritiscima koji ne odgovaraju njihovom znanju i sposobnosti, i koji ugrožavaju njihovu sposobnost da se sa njima nose. Takvo negativno radno okruženje može dovesti do tjelesnih i duševnih problema, uporabe psihoaktivnih tvari i alkohola, odsutnosti i gubitka produktivnosti.

Osjećaj stalnog pritiska

Posljedice dugotrajnog stresa su iscrpljivanje i opadanje ukupne funkcionalnosti organizma, što rezultira smanjenom efikasnošću. Smanjena efikasnost znači smanjenu uspješnost u postizanju zadanih ciljeva, što ponovo stvara stres. Takav ciklus dugoročno slabi imunološki sustav organizma i vodi bolesti. Razina stresa u radnom okruženju u današnje vrijeme povećana je uslijed različih situacija koje svakodnevno dovode ljude u stanje neprirodne tenzije.

Napetosti na poslu najčešće su uzrokovane prevelikom količinom posla, strahom od gubitka posla i narušenim međuljudskim odnosima. Ljudi tada gube samopouzdanje i postaju nervozni ili povučeni. Posao im postaje naporan i iscrpljujući, otežano se koncentriraju, te dolazi do smanjenog interesa za obavljanje radnih zadataka i smanjenja radne efikasnosti.

Srce ne voli stres

Najnovija istraživanja pokazala su da stres na poslu ima direktan biološki utjecaj na zaposlenika. Stres uzrokovan poslom povećava rizik od srčanih bolesti.U istraživanju je sudjelovalo 10.000 Britanaca različitih zanimanja, od dostavljača do službenika. Znanstvenici su ih pratili kroz period od 12 godina. Redovito su im mjerili otkucaje srca, krvni tlak i razinu kortizola (hormon stresa) u krvi i bilježili način prehrane, broj popušenih cigareta, količinu vježbanja te konzumiranja alkohola.Istraživanje je pokazalo da osobe mlađe od 50 godina koje obavljaju stresan posao, imaju 70 posto veće šanse da obole od srčanih bolesti nego zaposlenici koji se tijekom radnog dana ne živciraju.

Tijekom 12 godina praćenja zaposlenika, utvrđena je povezanost kroničnog radnog stresa i koronarne bolesti srca. Veza je bila najjače izražena kod muškaraca i žena mlađih od 50 godina. Stariji zaposlenici, koji su bili pred mirovinom imali su i manje kroničnih srčanih bolesti. Iako prevladava mišljenje kako zaposlenici slabije plaćenih poslova češće oboljevaju od kronične srčane bolesti zbog više stresa, rezultati istraživanja su pokazali da to vrijedi za sve vrste poslova. Istraživanje je također potvrdilo činjenicu da je stres na poslu povezan sa lošim životnim navikama poput pušenja, manjka vježbanja i loše prehrane, a sve to zajedno može negativno utjecati na zdravlje.

Kako ne izgorjeti na poslu?

Osjećate da ste zbog posla stalno pod stresom? Već duže vrijeme ste kronično umorni? Imate osjećaj bespomoćnosti? Ako su vaši odgovori potvrdni, možda bolujete od sindroma izgaranja na poslu. Sindrom izgaranja na poslu ili burnout sindrom je stanje emocionalne, mentalne i psihičke iscrpljenosti uzrokovane intenzivnim i dugoročnim stresom. On se razlikuje od stresa po tome što se kod sindroma izgaranja počinju mijenjati stavovi prema poslu. Zbog prevelikog stresa smanjuje se energija i produktivnost, a počinje prevladavati osjećaj bespomoćnosti, kao da nema izlaza iz trenutačne situacije. Često ovaj sindrom može dovesti i do drugih bolesti kao što je moždani udar.

Kome prijeti izgaranje?

Burnout sindrom prijeti onim zaposlenicima koji rade u nepovoljnoj radnoj okolini. Međuljudski i organizacijski faktori na radnom mjestu danas su se pokazali kao pravi izvori stresa. Odnosi s ljudima koji rade u organizaciji su bitni jer mogu proizvesti stres u slučajevima kao što su postojanje prevelikog pritiska šefova i osjećaj da im zadaju previše posla, bezobrazno ponašanje kolega i šefova, nedostatak podrške i komunikacije, ne potiče se duh zajedništva unutar tvrtke, natjecateljski odnos među kolegama.

Organizacijski faktori koji mogu utjecati na pojavljivanje simptoma su premali broj suradnika u timovima, davanje premalo vremena za izvršavanje zadataka, duže ostajanje na poslu, obavljanje tuđeg posla, ne definirane uloge i odgovornosti zaposlenika, postojanje privilegija, nejasna pravila napredovanja, neadekvatna opremljenost radnog mjesta.

Na poslu kao u "kavezu"

Komentari (0)