Koliko puta nam se svima dogodilo da nas osoba sa kojom razgovaramo nije dobro razumjela, te je došlo do nepotrebnog konflikta? Koliko puta ste se i vi osjećali neshvaćeni od strane poslodavca, radnih kolega ili svojih zaposlenih?

Značaj komunikacije u poslovnom i privatnom životu uvijek se iznova ističe, ipak još uvijek je mali broj onih koji na adekvatan način znaju iskomunicirati ono što uistinu žele reći i to na takav način da budu uistinu shvaćeni.

Pa tako, poznajemo ljude koji su pasivni komunikatori, koji će se uvijek ustručavati da vam kažu ono što stvarno misle u nadi da će vas time zaštititi, ali i da će time biti više poštovani i cjenjeni u svom radnom okruženju.

Ovo su ljudi koji po svaku cijenu izbjegavaju konfliktne situacije, ne ulaze u diskusiju i ne brane dovoljno srčano svoje stavove. Ipak, ovakvi komunikatori se često nađu u nezavidnoj poziciji, bivaju neshvaćeni i zanemareni upravo zbog toga što nisu dovoljno jasno izrazili svoj stav i svoje potrebe.

Postoji i drugi tip komunikatora, a to su oni nešto agresivniji. Oni će se nadmetati za svoju riječ i svoj stav i izuzetno cijeniti svoje mišljenje, što samo po sebi ne mora biti loše. Ipak, ovakvi komunikatori mogu pasti u zamku omalovažavanja drugih ljudi da bi ukazali na ispravnost svojih stavova. Nažalost, svi smo čuli za temperamentne poslodavce koji se ne ustručavaju svojim zaposlenima udjele i koju pogrdnu reč da bi oni dobili na važnosti.

Naravno, da smo umjesto biologije i geografije u školama učili emocionalnu inteligenciju i vještine komuniciranja ovaj svijet bi bio daleko ljepše mjesto za život u kojem bi vladala apsolutna harmonija između toga da svoje stavove zastupamo čvrstim argumentima uz poštovanje tuđe ličnosti.

Ovakav vid komunikacije, koji je zlatna sredina između pasivnog i agresivnog komuniciranja, naziva se asertivna komunikacija i nikad nije kasno da je savladate. Koristiće vam u poslu, u porodici u odnosu sa prijateljima, supružnicima, decom. I izuzetno je korisna u situacijama koje bi mogla voditi konfliktu ukoliko nisu adekvatno iskomunicirane.

Za uspješnu komunikaciju važno je da znate četiri ključne stvari.

#1 Cilj komunikacije

Mi često zaboravimo sa kojim ciljem smo uopšte započeli komunikaciju sa nekim. U poslovnim odnosima cilj komunikacije je izuzetno važan, jer od jasno postavljenog cija, zavisiće i rezultat komunikacije. Zato sljedeći put kad odlučite razgovarati sa nadređenim, porazmislite o tome kakav cilj želite postići. Da li želite saglasnost za odobrenje nekog projekta koji bi po vašem mišljenju doprinio razvoju firme? Da li želite povišicu? Da li želite premeštaj na drugu poziciju?

#2 Niko nema tu sposobnost da nam čita misli

Zvuči logično? Naravno da jeste i naravno da u teoriji mi to svi znamo. Ipak, u praksi često očekujemo od drugih ljudi da nam čitaju misli. Mi želimo od naših partnera, nadređenih i podređenih, kao i radnih kolega da pretpostave šta je to što mi uistinu želimo od njih bez da smo im to jasno iskazali.

U ovakvim okolnostima mi ponekad svoje poslovne saradnike znamo da optužimo i smatramo krivima što smo im sve morali „nacrtati“ prije no što su oni postupili onako kako bismo mi od njih tražili, a prava istina je ta da ako nekome ne kažete jasno šta od njega očekujete, potpuno je opravdano da ta osoba postupi po svom ličnom ubjeđenju.

Srećom, ako želite drugačiji rezultat, promjenite način na koji komunicirate. Drugi put kolegi dajte jasno do znanja da od njega očekujete završen projekat do ponedeljka ili, da biste voljeli baš vi biti prezenter na poslovnom sajmu ili, da ste vi najbolja osoba za tim lidera, jer ispunjavate argumentovane uslove, ili da bi vas nadređeni trebao poslati na dodatnu edukaciju pre no što izgubite stečeni sertifikat itd.

#3 Naučite da primjenjujete formulu asertivne komunikacije

Asertivna (neki autori je nazivaju i nenasilna ili saosećajna) komunikacija ima 4 elementa:

objektivan opis situacije

izražavanja osjećaja ili misli

izražavanja potrebe

izražavanja želje za buduće ponašanje.

Drugim riječima, asertivna komunikacija počinje od objektivnog opisa situacije bez dodavanja ličnog suda, bez vrijeđanja i napada na ličnost drugoga (npr. „Kolega, u proteklih sedam dana tri puta ste na posao došli sa 15 minuta zakašnjenja.“). Potom trebamo da izrazimo posljedicu koju to ostavlja na nas u vidu osećanja ili mišljenja (npr. "To me čini anksioznom.“) Potom, izrazite svoju potrebu (npr. "Imam potrebu da svi zaposleni u kompaniji jednako poštuju unapred dogovoreno radno vrijeme") I za kraj, izrazite želju za buduće ponašanje te osobe (npr. "Volela bih kada biste u buduće na posao dolazili tačno u 8 časova.").

Znam da ova formula zvuči prenapregnuto i da deluje neuobičajeno za kulturu komuniciranja koju smo usvajali od djetinjstva, ali budete li istrajni u njenoj primjeni, postaće vam sastavni dio života i donijeti mnoge koristi.

#4 Za uspješnu komunikaciju važan je feedback

Za uspjeh komunikacije nije presudna samo dobro iskomunicirana poruka, već i reakcija osobe kojoj ste tu poruku saopštili.

Jednako kao što krivimo ljude što nam ne čitaju misli i što im moramo "crtati", na isti način znamo omalovažiti osobu ako nije razumijela ili dobro odreagovala na ono što smo joj saopštili. Ipak, daleko zdraviji pristup komunikaciji bio bi da preuzmete odgovornost na sebe. To bi praktično značilo sljedeće. Ako ste nekome nešto saopštili na jedan način i ta osoba vas je shvatila pogrešno, ponovite joj istu poruku na drugačiji način sve dok vas ne shvati onako kako vi to želite.I ne zaboravite, uložiti trud u sticanje vještine komunikacije uvijek se isplati višestruko, jer čak i kad ste jedina osoba koja zna da komunicira u izvjesnoj situaciji, ishod te situacije će dati daleko bolje rezultate za razliku od situacije u kojoj ni jedna osoba ne poznaje ova ključne četiri faktora komunikacije.

Drugi vam ne mogu čitati misli, naučite komunicirati

Komentari (0)