Vlada FBiH danas je usvojila Dokument okvirnog proračuna (DOP) FBiH za razdoblje od 2017. do 2019. godine. Izrada DOP-a zasniva se na procjeni razvoja privrednog i socijalnog sektora, makroekonomskih indikatora i prognozi prihoda i rashoda. Glavni cilj je osiguravanje bolje povezanosti prioritetnih politika Vlade Federacije BiH i načina na koje vrši raspodjelu budžetskih sredstava. DOP doprinosi i razvoju strateškog planiranja prioriteta i ciljeva Vlade FBiH.

DOP predstavlja preliminarni Nacrt proračuna Federacije BiH za 2017. godinu i sadrži projekcije za 2018. i 2019. godinu, a izrađen je sukladno Zakonu o proračunima FBiH. Polazište za njegovu izradu za razdoblje 2017. - 2019. godina bile su makroekonomske projekcije i pretpostavke za sljedeće srednjoročno razdoblje, te Reformska agenda Vlade Federacije BiH, kao osnovno usmjerenje za buduće stukturne reforme koje je neophodno sprovesti u cilj poticanja održivog, učinkovitog, socijalno-pravedannog i stabilanog ekonomskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Cilj je, također, postizanje prikladnije ciljane socijalne pomoć i stvaranje povoljnijeg i pravednijeg društvenog okruženjea.

U DOP-u je navedeno da bi, nakon pozitivnih makroekonomskih dešavanja koja su dovela do povoljnijeg vanjskog okruženja, prestanka pada investicija, te postepenog rasta zaposlenosti, ekonomski rast u 2016. godini trebao biti nešto brži nego u 2015. godini s realnom stopom od 3,2 posto. U 2017. godini se očekuje dodatno ubrzanje na stopu od 3,5 posto. Projekcije za period 2018.-2019. godina podrazumijevaju nastavak postepenog poboljšanja u okruženju, koje bi trebalo dodatno ojačati rast investicija. To bi, uz neznatan doprinos vanjske trgovine, trebalo dovesti do daljnjeg jačanja ekonomskog rasta na stopu od 3,7 posto u 2018., te 3,8 posto u 2019. godini.

Očekivanja su da će BDP u Federaciji BiH zabilježiti realan rast u 2016. godini od 3,9 posto, u 2017. od 4,9 posto, da bi u 2018. i 2019. rasstao po stopi do 6,5 posto, odnosno 4,6 posto.

Dosljedna i pravovremena provedba Reformske agende trebala bi omogućiti poboljšanje poslovanja bh. kompanija i rezultirati povećanjem investicija i obujma proizvodnje u okviru prerađivačke industrije. Osim ove industrije, tijekom 2016. godine se očekuje i značajniji doprinos energetskog sektora koji čini jednu trećinu ukupne industrijske proizvodnje u BiH. Uz pretpostavku da će biti nastavljen pozitivan trend u eksternom okruženju, uz dodatni doprinos internih dešavanja u 2016. godini, u BiH se može očekivati solidan rast industrijske proizvodnje od oko četiri posto.

U razdoblju 2017. - 2019. godina se, uz nastavak pozitivnih eksternih dinamika, očekuje i sve utjecajniji značaj internih dinamika kroz strukturalne reforme koje bi trebale biti u funkciji jačanja ukupne industrijske proizvodnje. Također se očekuje da energetski sektor, koji je u prethodnom periodu bio jedan od nositelja industrijske proizvodnje, nastavi pozitivan trend i dodatno osnaži industrijsku. Prema projekcijama, ovo bi trebalo rezultirati godišnjim povećanjem bh. industrijske proizvodnje za više od pet posto za svaku godinu.

Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u 2015. godini, u odnosu na isti period prethodne, veća je za 2,2 posto. Pokrivenost uvoza izvozom je nešto viša u 2015. godini (57,5 posto) u odnosu na prethodnu godinu, kada je 55,8 posto uvoza bilo pokriveno izvozom.

Rast izvoza u 2014. godini za 4,2 posto, nastavljen je i u 2015. godini, uz nešto višu stopu od 6,2 posto. Očekivanja su da u naredne tri godine Federacija BiH zabilježi kontinuirani rast izvozne aktivnosti i to u 2016. godini za 7,6 posto, u 2017. za 7,9 posto, te u 2018. godini za 8,0 posto. Uvoz je u 2014. godini zabilježio rast od 5,3 posto, a u 2015. godini rastao je po stopi od 3,1 posto. U narednom periodu se očekuje rast uvoza u 2016. godini za 4,6 posto, u 2017. godini za 4,5 posto, dok su očekivanja za 2018. godinu povećanje uvoza za 5,2 posto.

Blagi rast privredne aktivnosti u toku 2014. i 2015. godine utjecao je na pozitivna kretanja na tržištu rada u Federaciji BiH, pa je broj radnika u 2014. godini povećan za 1,9 posto, dok se u isto vrijeme broj nezaposlenih povećan za 0,1 posto. U 2015. godini zabilježeno je povećanje broja zaposlenih za 1,5 posto. Posmatrano po djelatnostima, najveći rast broja zaposlenih zabilježen je u pružanju usluga smještaja i hrane (1.044 ili 3,1 posto) i u prerađivačkoj industriji (5.215 ili 6,5 posto). Stupnje registrirane nezaposlenosti, mjeren brojem nezaposlenih u odnosu na radnu snagu, u Federaciji BiH u 2014. godini iznosio je 46,9 posto, a u 2015. godini je nešto niži i iznosi 46,4 posto. Imajući u vidu planirane aktivnosti Vlade FBiH, očekuje se da bi ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH mogao dostići stopu rasta od 1,1 posto u 2016. godini, od 2,2 posto u 2017. godini i od 2,5 posto do 2,8 posto u 2018., odnosno 2019. godini. U 2015. godini je broja nezaposlenih smanjen za 0,3 posto. Očekuje se daljnje smanjenje u 2016. godini za 0,5 posto, u 2017. godini za 0,7 posto i u 2018., odnosno 2019. godini za 1,0 posto - 1,2 posto.

Projekcije javnih proračunskih rashoda Vlade Federacije BiH za 2017. godinu iznose 1.583,4 milijuna KM i čine 7,9 posto BDP-a Federacije BiH, što predstavlja pad od 1,2 posto ili 20,4 milijuna KM u odnosu na planirane javne rashode u 2016. godini. Javni rashodi su projicirani na nivou od 1.512,7 milijuna KM (7,1 posto BDP-a Federaciji BiH) u 2018., te 1.513,6 milijuna KM (6,8 posto BDP-a Federacije BiH) u 2019. godini.

Ukupna potrošnja, koja pored javnih rashoda uključuje i otplate unutarnjeg i vanjskog duga, za 2017. godinu je projicirana u iznosu od 2.694,1 milijuna KM ili 13,5 posto BDP-a Federacije BiH, što predstavlja povećanje od 3,6 posto ili 95,3 milijuna KM u odnosu na 2016. godinu. U 2018. godini ukupna potrošnja je projicirana na razini od 2.655,9 milijuna KM ili 12,5 posto BDP-a, dok je u 2019. godini na razini od 2.612,1 milijuna KM ili 11,8 posto BDP-a Federacije BiH.

Usvojen dokument okvirnog proračuna FBiH za razdoblje 2017. - 2019.

Komentari (0)