Senat Sjedinjenih Američkih Država je jučer, u prvim satima 2013, velikom većinom usvojio budžetski sporazum kojim se ekonomija SAD vraća sa ivice "fiskalne litice" i izbjegavaju prijeteća povećanja poreza, ali i koji bi mogao da bude osporen u Predstavničkom domu koji kontrolišu republikanci.

Tokom vanrednog zasjedanja kojim je počelo novogodišnje jutro, senatori su glasali sa 89 prema 9 da se podignu neki od poreza za bogate, dok su, s druge strane, zadržane niske poreske stope za srednju klasu koje su na snazi već 10 godina, prenio je Reuters.Ta mjera, međutim, nije dovoljna da bi se smanjili godišnji budžetski deficiti koji su doprinijeli povećanju američkog duga na 16,4 biliona dolara.

Sporazum je usvojen kasno, tako da Kongres nije stigao da u predviđenom roku, odnosno tokom novogodišnje večeri, usvoji zakone kojim se spriječava povećanje poreza u vrijednosti od 600 milijardi dolara i smanjenje potrošnje. S obzirom na novogodišnje praznike, to nije imalo nekog velikog uticaja na dešavanja u svijetu i Kongres je imao vremena da sačini nacrt zakona i usvoji ga, kako bi se izbjegle oštre fiskalne mjere.

Ipak, za to će biti potrebna i podrška Predstavničkog doma, gdje se mnogi republikanci koji tamo čine većinu žale da predsjednik Barak Obama nije mnogo zainteresovan za smanjenje troškova vlade, već da se previše zanima za povećanje poreza. Ekonomisti su upozoravali da bi bez tog sporazuma najveća svjetska ekonomija skliznula u novu recesiju, uz veliki skok nezaposlenosti.

"Nije trebalo da se dozvoli da prođe tako dugo vremena da bi se postigao budžetski sporazum i to ne bi trebalo da bude model za naš rad ovdje", rekao je Mič Mekonel, republikanski lider u Senatu.

U okviru budžetskog sporazuma, porezi će ostati nepromijenjeni za srednju klasu i povećani za one Amerikance koji sami zarađuju više od 400.000 dolara godišnje ili za parove koji zajedno zarađuju više od 450.000 dolara, što su veće sume od onih za koje se zalagao Barak Obama tokom svoje kampanje u predsjedničkim izborima.

Budžetska ušteda od ukupno 24 milijarde dolara tokom perioda od dva mjeseca pogodiće ministarstvo odbrane i neke vladine programe, što će Bijeloj kući i zakonodavcima dati vrijeme za pregrupisavanje prije nego što počnu novu rundu budžetskih prepucavanja koja će sigurno iskrsnuti oko prijedloga republikanaca da se smanje izdaci za program zdravstvene zaštite za starije Amerikance i druge vladine programe pomoći.

U posljednjim trenucima je takođe odlučeno da se spriječi povećanje plata parlamentarcima za 900 dolara, koje je bilo predviđeno za predstojeće proljeće. Demokratski članovi Kongresa su se žalili da je Obama dao previše ustupaka da bi se postigao dogovor o limitu za povećanje poreza od 450.000 dolara, koji je znatno iznad praga od 250.000 dolara, za koji se Obama zalagao tokom svoje predsjedničke kampanje. Osim sprečavanja povećanja poreza za većinu Amerikanaca, sporazum predviđa zadržavanje postojećih poreskih olakšica za porodice sa djecom, poreske obveznike s niskim primanjima i za roditelje čija djeca studiraju.

Odobreno je takođe da se za godinu dana produži važenje pomoći za oko dva miliona Amerikanaca koji su dugo nezaposleni. Poreske olakšice, koje su uvedene 2001. i 2003. tokom administracije Džordža Buša mlađeg, trebalo je da isteknu 31. decembra. Da Obama i Kongres nisu postigli sporazum, danas je trebalo da stupi na snagu povećanje poreza za oko 536 milijardi dolara, koje bi pogodilo sve zaposlene Amerikance i kresanje budžetskih izdataka za oko 110 milijardi dolara, što je oko 8 odsto godišnjeg budžeta za većinu federalnih službi.

Bijela kuća i Kongres su utrošili sedam nedjelja od predsjedničkih izbora 6. novembra kako bi postigli kompromis radi zaštite američke ekonomije.

Nezavisne/Reuters

Amerika izbjegla fiskalnu liticu

Komentari (0)