Čelnici Europske unije završili su u petak dvodnevni samit u Bruxellesu na kojem su obećali da će nastaviti s produbljenjem integracija u eurozoni, ali konkretne odluke po tom pitanju ostavljene su za kasnije. Prije početka samita, u noći sa srijede na četvrtak, ministri financija 27 zemalja članica postigli su povijesni dogovor o uspostavi jedinstvenog nadzora banaka u eurozoni, što je prvi korak u uspostavi bankovne unije, prenosi Hina.

Jedinstveni nadzorni mehanizam preduvjet je za izravnu dokapitalizaciju banaka iz Europskog stabilizacijskog mehanizma, trajnog fonda za spašavanje članica eurozone. Izravna dokapitalizacija banaka iz ESM-a omogućila bi prekid pupčane veze između banaka i država, odnosno između krize banaka i dužničke krize u državama, koje su radi očuvanja financijskog sustava bile prisiljene spašavati posrnule banke, što je išlo na teret poreznih obveznika i izazvalo veliki rast javnih dugova.

Slijedom toga uspjeha, očekivalo se da će čelnici nastaviti s ambicioznijim reformama u ustroju eurozone, ali je to sada odgođeno za razdoblje nakon parlamentarnih izbora u Njemačkoj u jesen 2013. godine i nakon izbora za Europski parlament, koji će se održati u maju 2014. "Godine 2014. godine održat će se izbori za Europski parlament, doći će nova Europska komisija i tada ćemo moći razmatrati novu etapu, koja eventualno uključuje i promjene ugovora", izjavio je nakon samita francuski predsjednik Francois Hollande.

Ovo je šesti i posljednji samit EU-a ove godine i bio je zamišljen kao samit na kojem su čelnici trebali dogovoriti veliki remont Ekonomske i monetarne unije (EMU) kako bi se uklonili nedostatci koji je dužnička kriza izbacila na površinu.

Na zahtjev šefova država ili vlada zemalja članica, predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy je zajedno s ostalim čelnicima europskih institucija pripremio izvješće, u kojem su iznesena dva velika reformska prijedloga. Prvi je prijedlog da zemlje članice potpišu bilateralne ugovora s europskim institucijama o provedbi strukturnih reformi, a drugi je stvaranje fiskalnog kapaciteta eurozone.

Sklapanje ugovornih aranžmana između zemalja članica i europskih institucijama za provedbu strukturnih reformi, a zauzvrat bi zemlje mogle dobiti ciljanu financijsku potporu, po Van Rompuyevu prijedlogu trebalo je profunkcionirati do kraja 2014. godine, a fiskalni kapacitet, zametak zasebnog proračuna eurozone nakon nakon 2014.

Međutim, u zaključcima samita ostali su "ugovorni aranžmani", a izostavljen je fiskalni kapacitet i umjesto toga se spominje "mehanizam solidarnosti" iz kojeg bi se podupirale reforme u zemljama članicama. Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da fond solidarnosti neće biti velik, "možda 10, 15 ili 20 milijardi eura".

Van Rompuy je predložio da fiskalni kapacitet ima dvije funkcije - poticanje strukturnih reformi i poboljšanje otpornosti na asimetrične šokove. Van Rompuy navodi da bi fiskalni kapacitet mogao biti primjereni temelj za izdavanje zajedničkih obveznica, a da pritom to ne postane zajednički dug.

Međutim, iz zaključaka je izbačen fond za apsorbiranje šokova, koji podupiru Francuska i južne članice EU-a. Također je i odbačen zahtjev talijanskog premijera Marija Montija da se zaduživanje za financiranje javnih investicija ne računa kao deficit. Francuski predsjednik Holland i njemačka kancelarka Merkel razlikuju se u ocjenama sadašnjeg trenutka EU-a.

"Europa je izišla iz razdoblja u kojem je bila upitna njezina budućnost i sudbina", rekao je nakon summita Holland, dok je Merkel izjavila da je pred Unijom "teško razdoblje i da se ne smije popuštati u reformskim naporima". Tokom sljedeće godine čelnici EU-a trebali bi dogovoriti mehanizam za sanaciju banaka i zajedničku sustav za štedne depozite, što su sljedeći koraci u uspostavi bankovne unije.

Čelnici se obvezali za nastavak integracija u eurozoni

Komentari (0)