Nakon izborne pobjede bloka "Syriza" , EU se polako priprema na nove pregovore sa Grčkom, kojoj je potrebna dalja finansijska pomoć. U Briselu međutim kažu da nisu spremni na ustupke i popuštanja.

U španskoj kafani "Iskušenje" u Briselu održavala se u nedjelju uveče skromna proslava, koju je organizovala radikalna evropska ljevica. Na proslavu uz pivo i sendviče sa sirom, povodom pobjede grčke sestrinske partije Syriza, pozvala je španska radikalno-ljevičarska partija "Podemos". Vodeći političari lijevog spektra nisu se pojavili, ali zato je došlo nekoliko desetaka članova ove partije. Neke prominentne članove ljevice pokušali su uključiti putem Skype-a iz njihovih zemalja. Aktivisti partije Podemos se nadaju da će zapaljiva iskra iz Grčke preći i na druge zemlje, pogođene krizom.

Ako izuzmemo tu malu proslavu, u političkom Briselu je mirno dočekana pobjeda opozicionog saveza Syriza na parlamentarnim izborima u Grčkoj. "Sačuvati mir i nastaviti raditi kao da se ništa nije desilo!", To će, kako se čini, tokom narednih dana biti moto i obrazac ponašanja evropskih institucija u Briselu. Šef euro-grupe, nizozemski ministar finansija Jeroen Dijsselbloem, je prije izbora u Grčkoj rekao, "ukoliko Grci žele da zadrže euro, da se moraju pridržavati pravila i dogovora". Svaka zemlja, kojoj je potrebna pomoć u finansiranju javnih rashoda i privrede mora se držati dogovorenih uslova. I novoj vladi u Grčkoj će biti potrebna podrška euro-zone", rekao je Dijsselbloem za "Spiegel-online".

Novi pregovori sa Grčkom?

Njemačka kancelarka Angela Merkel, koju je Syriza nazvala najodgovornijom za drastični kurs štednje u Grčkoj, izjavila je da bi voljela da Grčka ostane u euro-zoni. To želi i budući premijer Alexis Tsipras. Ali on traži nove pregovore i po mogućnosti oprost duga. Poslanik konzervativnog tabora u Evropskom parlamentu Markus Ferber (CSU) ne uzima toliko ozbiljno ovaj kurs konfrontacije.

"Naše iskustvo iz drugih izbornih kampanja recimo u Portugalu ili Irskoj je bilo takvo da su svi u izbornoj kampanji govorili da će tražiti naknadne pregovore o uslovima za finansijsku pomoć. Sa svima se ponovo pregovaralo ali se ništa bitno nije promijenilo. Stoga na smjenu vlasti u Grčkoj gledam prilično opušteno. Jer nakon izbora je sve drugačije, nego prije izbora", rekao je Ferber u Briselu.

Poslanik Evropskog parlamenta iz socijaldemokratskog tabora Udo Bullmann vjeruje da je izborni rezultat šansa za novi početak. "Jednostrana politika pod kontrolom bezlične Trojke pričinila je veliku štetu u glavama stotina hiljada grčkih familija. Izborni rezultat ne predstavlja grčko "Ne!" Evropi", pojašnjava Bullmann. "Kurs, po kojem se od socijalno slabijih slojeva i prosječnih ljudi traže takve žrtve, je propao. EU bi sada sa Grčkom trebala pregovarati o pravednijem oporezivanju bogatih", zatražio je Bullman.

Oprost duga - malo vjerovatan

Oprost duga, koji je Syriza tražila od EU u izbornoj kampanji, je za većinu zemalja euro-zone nezamisliv. U tom slučaju bi evropski poreski obveznici bili garancija ili pokriće za otplatu grčkih dugova. "Ovo pitanje uopšte se ne postavlja", izjavio je njemački ministar finansija Wolfgang Schäuble pred izbore u Grčkoj i dodao: "Ukoliko Grčka ne bude u stanju da pokrije svije dugove u visini od 320 millijardi eura, onda je njen izlazak iz euro-zone neizbježan."

Volker Treier, ekspert Njemačke industrijske i trgovačke komore, smatra da bi to"uništilo grčku privredu, koja nakon pet teških godina štednje, napreduje i pušta nove klice." "Za Evropu", kaže on "to momentalno ne bi predstavljalo nikakvu opasnost, ako gledamo na stabilnost monetarne unije. U međuvremenu su uvedeni mnogi drugi instrumenti. Banke u Grčkoj su više involvirane i povezane sa bankama drugih evropskih država na grčkom finansijskom tržištu. Za Grčku i njenu reputaciju bi izlazak iz euro-zone bilo jako loše rješenje", kaže Treier.

Prva prepreka krajem februara

Manje reformi ili oprost duga bi za Grčku imalo domino-efekat", upozorava konzervativni političar Ferber. "Jasno, kada jednoj zemlji napravite ustupke, onda ustupke morate napraviti i svim drugim zemljama, koje imaju slične probleme." Iz toga se može vidjeti da debata o oprostu duga ne vodi cilju jer bi to bilo previše za solidarnost. "Ako solidarnost posmatrate kao jednosmjernu ulicu, onda ćete sopstvenom zaslugom biti katapultirani iz nje", upozorio je Ferber.

Ministri finansija euro-zone sastaju se danas na redovnoj sjednici. Naravno da će razgovarati o situaciji u Grčkoj. Kasnije će pregovarati sa novom grčkom vladom u nadi da će realnost zahvatiti Syrizu. Krajem februara pojaviće se prva prepreka. Tada zvanično ističe program pomoći Grčkoj, nakon prvog produžavanja. Mora se potpisati nova regulativa. Pored toga, neće doći do uplate posljednjih rata programa pomoći. Od tog novca nova vlada neće moći odustati, jer uskoro mora platiti dugove MMF-u i Evropskoj uniji.

EU: Opustiti se i sačekati?

Komentari (0)