Građani EU svjesni važnosti vladavine prava, ali i dalje postoje problemi

Velika većina građana Evropske unije misli da je važno da sve zemlje članice poštuju osnovne vrijednosti Unije, ali u nekim zemljama bloka opstaju sistemski problemi sa vladavinom prava a u nekim članicama se situacija čak i pogoršala, pokazuje izvještaj Vladavina prava 2024, objavljen 24. jula.

U izvještaju Evropske komisije zansnovanom na specijalnom istraživanju Eurobarometra, navodi se da sedam od deset građana EU smatra da ona ima važnu ulogu i u snaženju vladavine prava, a devet od deset stanovnika Unije misli da je važno da se sve članice pridržavaju njenih temeljnih vrijednosti.

Porastao je i postotak građana koji kažu da su dobro obaviješteni o fundamentalnim vrijednostima EU, i on sada iznosi 51%, u odnosu na 43% 2019. godine, piše u izvještaju.

Po pojedinim oblastima, istraživanje pokazuje da su pravosudne reforme tokom prošle godine i dalje bile na vrhu prioriteta evropskih vlada, u skladu sa prošlogodišnjim preporukama, i da su sprovele reforme dogovorene u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF).

Neke su članice preduzele i napore da osnaže nezavisnost i efikasnost pravosuđa, unaprijede proces imenovanja u pravosuđu i ojačaju autonomiju tužilaštva.

U nekim zemljama, međutim, i dalje postoje sistemski problemi sa nezavisnošću sudstva i zabilježeni su primjeri nazadovanja, a u nekim članicama plate i sistem nagrađivanja sudija i tužilaca otežavaju nalaženje kvalifikovanih kadrova.

U izvještaju se ukazuje i da u članicama EU i u privredi i dalje veliki razlog za zabrinutost predstavlja korupcija.

Građani su u velikoj mjeri podozrivi prema mjerama koje njihova država preduzima protiv korupcije, pa tako 65% misli da se ne čini dovoljno protiv korupcije na visokom nivou, a samo 30% smatra da se njihova vlada efikasno bori protiv korupcije.

Slično je i sa preduzećima, svega 51% firmi u EU vjeruje da vlastu uspijevaju da stanu na kraj fizičkim licima ili preduzećima umiješanim u koruptivnu praksu. Tri četvrtine preduzeća zamjera i prebliske veze između politike i privrede (79%) a 74% vjeruje da pogodovanje i korupcije narušavaju tržišno takmičenje.

U prosjeku, 68% građana EU i 64% preduzeća smatra da je korucija raširena u njihovim državama.

Dodaje se da su države članice od prošle godine poboljšale institucionalne okvire za borbu protiv korupcije, uglavnom povećanjem resursa za tu borbu.

Potrebni su, međutim, i preventivni okviri na primjer u slučajevima lobiranja, sukoba interesa i imovinskih kartica, piše u izvještaju.

U oblasti medijskih sloboda i medijskog pluralizma, mnoge su države u posmatarnom periodu preduzele konkretne korake kako bi novinarima garantovale veću sigurnost i bolje radno okruženje.

To je učinjeno i u kontekstu novog Evropskog zakona o medijskim slobodama, i preporukama i direktivama Komisije protiv SLAPP tužbi, odnosno tužbi čiji je cilj da se isključi učešće javnosti, i preporuci o bezbjednosti novinara.

U pojedinim članicama i dalje postoji zabrinutost u pogledu nezavisnosti javnih medijskih kuća, transparentnosti vlasništva u medijima, pristupa informacijama od javnog značaja i pravedne raspodjele državnog oglašavanja.

U izvještaju se, u dijelu o institucionalnoj podjeli i ravnoteži vlasti, navodi da su zemlje članice unaprijedile kvalitet svojih zakonodavnih procesa, a pojedine su podigle i status i povećale izdvajanja za svoja nacionalna tijela za zaštitu ljudskih prava i institucija kao što su ombudsman i druge nezavisne službe.

Veći broj članica nastavio je i da sprovodi inicijative za jačanje civilnog sektora.

U većem broju članica i dalje postoje izazovi, kako što je pretjerano korištenje ubrzanih postupaka u zakonodavstvu, kvalitet izrade zakona i konsultacije sa zainteresovanim stranama.

Kako bi se to prevazišlo, Komisija u izvještaju daje prijedloge koji se odnose na funkcionisanje zakonodavnog procesa, formiranje i funkcionisanje nezavisnih tijela i povoljnih okvira za funkcionisanje civilnog društva.