onalnom energetskom planu takvi automobili činili bi šestinu ukupnog broja već 2030. godine, u što neki sumnjaju.

Sadašnja infrastruktura od 470 punionica zadovoljava i dobro je raspoređena po cestama, no ako se želi imati više od 200.000 automobila s električnim pogonom već za deset godina, trebalo bi imati 20.000 punionica, procjenjuju slovenski stručnjaci.

Zadnjih mjeseci trgovci u Sloveniji primjećuju mali pad zanimanja za kupnju automobila s dizelskim motorima koji zajedno s benzinskima, prirodno, čine golemu većinu, ali je prodaja vozila ove godine u znatnom porastu.

Neki se stručnjaci i distributeri pitaju je li postavljeni cilj po kojemu bi električni automobili 2050. godine u Sloveniji činili dvije trećine voznog parka realan.

Ako Njemačka, kako je najavila, uspije provesti cilj da do od 2030. godine zabrani registraciju vozila s unutarnjim sagorijevanjem, onda bi se dobar dio tih rabljenih vozila iz Njemačke mogao naći u državama iz njemačkog okruženja s nižim energetskim i ekološkim standardima, pa tako i u Sloveniji jer će im cijene padati.

Poznavatelji tržišta k tome podsjećaju na slovensku pučku izreku da "pas i automobil moraju biti iz Njemačke".

Drugi drže da tehnološki razvoj i prodaja električnih vozila u svijetu neće ići tako brzo da bi s cesta u dvadesetak godina nestala vozila s unutarnjim sagorijevanjem te da to nije realno očekivati niti u Europi iako trendovi već utječu na tržište i cijenu 'benzinaca' i 'dizelaša'.

Slovenija do 2030 planira šestinu vozila na hibridni i električni pogon

Komentari (0)