Europska komisija pokrenula je prije nekoliko dana "EU Skills Panorama", portal o znanjima i vještinama koje će u sljedećih nekoliko godina nedostajati na tržištu rada Unije. Sajt sadrži aktuelne informacije o stanju na tržištu rada u članicama, ali i desetogodišnje prognoze za profesije koje zahtijevaju najniži, srednji i najviši nivo obazovanja. Očekuje se da će se u narednom periodu nastaviti trend povećane tražnje za ljekarima, sestrama i negovateljicama, IT stručnjacima i inženjerima.

Trenutno, u EU ima oko dva miliona slobodnih radnih mjesta uprkos visokom nivou nezaposlenosti. Portal sadrži detaljni pregled slobodnih radnih mesta po sektorima, profesijama i zemljama. Sajt će se redovno ažurirati najnovijim podacima. Prema prognozama ovog portala, broj radnih mjesta koja zahtjevaju niži nivo obrazovanja smanjiće se do 2020. za 20%. Broj ovih radnih mjesta padaće u većini članica, sa izuzetkom Letonije, Danske, Litvanije i Švedske.

Sa druge strane, broj radnih mjesta koja zahtijevaju visoko obrazovanje porašće za 20% u EU, uz rast u svim zemljama sa izuzetkom Litvanije. Androulla Vassiliou, evropska komesarka zadužena za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i omladinu ocijenila je da su napređene veštine i kvalifikacije rešenje za jačanje produktivnosti i konkurentnosti u Evropi. "EU Skills Panorama daje pristup najsvežijim izvorima informacija u zemljama EU. Takođe će nam pomoći da uskladimo obrazovanje i sistem obuke sa trendovima na tržištu rada i da osiguramo da ljudi steknu ona znanja i veštine za kojima će vladati pojačana potražnja", navela je komesarka.

Laszlo Andor, europski komesar za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju rekao je da je sajt prva alatka koja uz jedan klik vodi do relevantne informacije o traženim vještinama u pojedinim zemljama.

Sajt pokazuje su finansije i prodaja sektori sa najvećim brojem slobodnih radnih mjesta u EU. Uz zastupnike prodaje i računovođe, drugi profili koji manjkaju su biolozi, doktori, medicinske sestre, stručnjaci za informaciono-telekomunikacione tehnologije i inženjeri.

Podaci pokazuju da najveća neusklađenost između ponude i zahtjeva tržišta rada postoji u Litvaniji, Bugarskoj, Belgiji, Mađarskoj i Irskoj, dok je u Portugaliji, Danskoj i Holandiji situacija mnogo bolja.

Na portalu se ističe da su neki skorašnji obrasci u zapošljavanju pokazali da su povećani standardi poslodavaca u pogledu stepena obrazovanja radnika kao i vještina za sve grupe zanimanja nego što je to bilo prije krize. Međutim, većina ljudi je u krizi posao nalazila u uslugama koje zahtijevaju niži i srednji nivo veština, kao što su prodavci, kelneri, njegovatelji isl. Bolja usaglašenost između ponude i tražnje na tržištu rada je jedan od glavnih strateških ciljeva koje je Komisija postavila u Paketu o zapošljavanju iz aprila 2012.

Izvor: EurActiv.rs

Trendovi: Ljekari će i dalje biti najtraženiji kadar u EU

Komentari (0)